Autor:
ATV04.03.2026
20:43
Komentari:
0Pametni telefoni, aplikacije i internet danas su produžetak našeg pamćenja. Telefonske brojeve više ne pamtimo, a odgovore na pitanja tražimo jednim klikom.
Zbog toga se sve češće govori o fenomenu takozvane digitalne demencije.
"- Iskreno ne pamtim toliko, najbolje da napišem sebi u bilješke."
- Najčešće me telefon sjeća"
- Izuzetno, imam sve u telefonu, jutros sam tri rođendana čestitao", kažu građani.
Promjene su vidljive i u učionicama. Nastavnici primjećuju da učenici često teže pamte činjenice, ali i da drugačije uče.
"Današnja djeca su navikla na brzu smjenu sadržaja, na kratke forme i vizuelne podražaje, moderno vrijeme donosi društvene mreže i digitalne sadržaje i nastavni sadržaji se sa tim teško bore", kaže Verica Gligović, nastavnica srpskog jezika u OŠ „Zmaj Jova Jovanović”.
"Konkretno kod mene u nastavi geografije, ako radimo interaktivne mape, djeca su mnogo zainteresovanija nego kad im pokazujem na tradicionalnoj mapi, kada im pokazujem rijeke i planine vizuelno lakše pamte", kaže Ostoja Čergić, nastavnik geografije u OŠ „Zmaj Jova Jovanović”.
Zašto pamtiti, kada je sve na ekranu? Upravo u tome, tvrde stručnjaci, “leži” problem.
"Danas djeca imaju taj problem što njima ne treba znanje, njima treba informacija. Informacije su lako dostupne i onda nema potrebe da nešto pamtimo", kaže Vladimir Vasić, sociolog.
"Mogu da kažem da su atakovani informacijama, mada i mi smo atakovani informacijama, a propuštamo ono nešto čime rezonujemo, što je blisko našem načinu razmišljanja", rekla je Irena Spasojević, psiholog i psihoterapeut
Tehnologija, kažu psiholozi, nije nužno problem – ali mijenja način na koji pamtimo informacije.
Ključ je u ravnoteži između digitalnih alata i razvoja koncentracije, pamćenja i kritičkog razmišljanja.
"Nije pogrešno nego je samo drugačije,a na primjer naš školski sistem je već čitav vijek identičan. Sistem kontrolisana korisnog znanja i pristupanja učenju je potpuno drugačiji i trebali bismo sistem prilagoditi djeci jer ovo se već desilo i ne mogu da kažem da je nužno loše", kaže Spasojević.
Razgovor, čitanje, boravak u prirodi...samo su neki od sastojaka za zdraviji i kvalitetniji život. Ne dozvolimo da nam virtuelna stvarnost postane prioritet.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Društvo
1 h
0
Društvo
1 h
0
Društvo
2 h
0
Društvo
3 h
0Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu