Large banner

Digitalna demencija - dijagnoza 21. vijeka

Autor:

ATV

04.03.2026

20:43

Komentari:

0

Pametni telefoni, aplikacije i internet danas su produžetak našeg pamćenja. Telefonske brojeve više ne pamtimo, a odgovore na pitanja tražimo jednim klikom.

Zbog toga se sve češće govori o fenomenu takozvane digitalne demencije.

"- Iskreno ne pamtim toliko, najbolje da napišem sebi u bilješke."

- Najčešće me telefon sjeća"

- Izuzetno, imam sve u telefonu, jutros sam tri rođendana čestitao", kažu građani.

Promjene su vidljive i u učionicama. Nastavnici primjećuju da učenici često teže pamte činjenice, ali i da drugačije uče.

"Današnja djeca su navikla na brzu smjenu sadržaja, na kratke forme i vizuelne podražaje, moderno vrijeme donosi društvene mreže i digitalne sadržaje i nastavni sadržaji se sa tim teško bore", kaže Verica Gligović, nastavnica srpskog jezika u OŠ „Zmaj Jova Jovanović”.

"Konkretno kod mene u nastavi geografije, ako radimo interaktivne mape, djeca su mnogo zainteresovanija nego kad im pokazujem na tradicionalnoj mapi, kada im pokazujem rijeke i planine vizuelno lakše pamte", kaže Ostoja Čergić, nastavnik geografije u OŠ „Zmaj Jova Jovanović”.

Zašto pamtiti, kada je sve na ekranu? Upravo u tome, tvrde stručnjaci, “leži” problem.

"Danas djeca imaju taj problem što njima ne treba znanje, njima treba informacija. Informacije su lako dostupne i onda nema potrebe da nešto pamtimo", kaže Vladimir Vasić, sociolog.

"Mogu da kažem da su atakovani informacijama, mada i mi smo atakovani informacijama, a propuštamo ono nešto čime rezonujemo, što je blisko našem načinu razmišljanja", rekla je Irena Spasojević, psiholog i psihoterapeut

Tehnologija, kažu psiholozi, nije nužno problem – ali mijenja način na koji pamtimo informacije.

Ključ je u ravnoteži između digitalnih alata i razvoja koncentracije, pamćenja i kritičkog razmišljanja.

"Nije pogrešno nego je samo drugačije,a na primjer naš školski sistem je već čitav vijek identičan. Sistem kontrolisana korisnog znanja i pristupanja učenju je potpuno drugačiji i trebali bismo sistem prilagoditi djeci jer ovo se već desilo i ne mogu da kažem da je nužno loše", kaže Spasojević.

Razgovor, čitanje, boravak u prirodi...samo su neki od sastojaka za zdraviji i kvalitetniji život. Ne dozvolimo da nam virtuelna stvarnost postane prioritet.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner