Kako spriječiti i iskorijeniti vršnjačko nasilje

Milica Babić učenica 9. razreda Osnovne škole Dositej Obradović iz Banjaluke i te kako je svjesna toga.

Kaže, nasilje nije trpjela, ali zna priče vršnjaka koji jesu.

"Mislim da bude. Po pričama iz okolnosti, kako čujem okolo da bude dosta toga. Mislim da je malo gore nego ovako", kaže Milica.

Na nasilje ni posmatrači ne bi trebalo da ostaju nijemi. Podrška žrtvama je neophodna, poruka je psihologa.

"Djetetu je potrebna podrška, djete je tada anksiozno, ima poteškoća sa hranjenjem i spavanjem, gledamo šta je prioritetno potrebno djetetu da se prvo pruži. Da se prvo osjeti sigurnim, da bi se dalje radilo sa njim psihoterapijski", objašnjava psiholog Maja Zimonja.

O problemima mora uporno da se razgovara na časovima odjeljenske zajednice. Dijete u školi mora da se osjeća sigurno, poruka je direktora OŠ Georgi Stojkov Rakovski.

"Onaj koji je oštećen mora se raditi sa njim, pedagoško-psihološka služba mora dijete malo da mu olakša da ima osjećaj sigurnosti da nastavi dolaziti dalje u školu", rekla je Ivana Ljubojević, direktor OŠ Georgi Stojkov Rakovski.

Neophodno je da svaki pojedinac obavi svoj dio posla u smislu vaspitanja i obrazovanja, poruka je ministra porodice, omladine i sporta.

"Tu mislim na porodicu, predškolsko, pa potom i školsko vaspitanje i obrazovanje. Djeca se kroz sport takođe uče određenim vještinama poput discipline, uvažavanja i poštovanja. Kad sve to uvežemo rezultat ne može izostati", rekla je Irena Ignjatović, ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske.

I dok u začaranom krugu vršnjačkog nasilja loptica često ide od nasilnika do škole, preko policije do roditelja i složenih procedura, žrtva je ta koja čeka. A najvažnije je da u tom periodu dobije svu potrebnu podršku i ne ostane sama.