Menstrualno odsustvo – pravo ili privilegija? Hoće li ova praksa stići i u BiH?

Neki su za, neki ne, reakcije i komentari na društvenim mrežama ne prestaju, a povele su se i žustre rasprave.

Da li ženama zaista treba ovakav vid odsustva sa posla? Ko je stručan da da odgovor na ovo pitanje nego specijalisti u oblasti zdravlja kod žena.

„Zakon kao zakon mora da ostane na nivou države i onoliko koliko je to moguće i koliko ima smisla, ali svakako mislim da struka treba da da neki svoj stav. Zakon se tiče u suštini žena, koje imaju bolne menstruacije, s tim da su brojne žene odreagovale na ovo. Ovo se ipak dakle odnosi na one žene koje imaju sekundarne dismenoreje, odnosno bolne menstruacije koje su vezane za neka određena stanja i oboljenja, a koja su na neki način mogu reći malo i potcijenjena“, rekla je dr Ives Šindrak, specijalista ginekologije i akušerstva.

Kako poručuje doktorica Šindrak, ovakva stanja se nikada ne bi smjela potcjenjivati s obzirom da se odnose na oboljenja poput endometrioze, adenomioze, miomatoznog uterusa, obilnih menstruacija, promjena oblika u građi organa u maloj karlici da li urođenih ili stečenih.

„Takva stanja obično ženama daju nerealno bolne menstruacije, neke žene naviknu na svoje načine da se nose kroz to, međutim, to nije samo par bolnih dana tokom ciklusa, nego i par dana prije samog krvarenja te par dana i nakon , koje ženu prilično onesposobe“, kazala je dr Šindrak.

Način tretiranja ovog ne tako bezazlenog stanja, kako ga mnogi karakterišu, posebno one grupacije koje ne prolaze kroz agoniju bolnih menstruacija, zavisi od žene do žene te odnosno koliko je stanje prošireno, stepena oboljenja, a nekad i uslova rada.

„Vrlo često su pomenute forme praćene obilnim krvarenjima, a skoro svaka žena je u nekom periodu prošao to bez obzira na stanje i to krvarenje je izazvalo određenu nelagodu gdje dolazi do prelaska na veš, odjeću i to u radnom okruženju i to je drugačije. Problem nije beznačajan, posebno ako govorimo o ovim sekundarnim dismenorejama. Sada kao žena, ljekar i majka možda bih primat stavila na to da se ovakva stanja shvate ozbiljno i od strane pacijenta i od strane ljekara kao i sredine u kojoj se radi“, kako je rekla dr Šindrak jer prioritet se svakako treba staviti na rano otkrivanje ovakvih oboljenja.

Zavisnosti od stanja, neka će se tretirati putem terapija, a neke će doći i do operacija, ali je svakako neophodno razumijevanje jer veliki broj žena tokom ovog ciklusa veoma teško funkcioniše.

Da li se ovaj zakon treba uvesti i kod nas?

Doktorica Šindrak poručuje, da ne poznaje pravni dio, ali u stanjima gdje postoji dijagnoza da je potrebno uzeti u obzir gdje će tim ljekara postaviti pravu dijagnozu kako bi se izbjegle zloupotrebe, dogovore indikacije, na koji način gradirati i da se jasno uspostave dijagnoze, a koje će pratiti i potvrda o stanju.

„Iza toga da stoji jedan ili više ljekara, koji će reći da u tim trenucima žena dobije neki prostor za sebe. Uvijek se mora razmišljati i o tom da će biti neka pobuna od strane poslodavca, ali zdravlje žena treba biti na prvom mjestu. Neophodno je postaviti pravu dijagnozu i najmanji problem su ta dva dana, najveći problem je ne liječenje takvih stanja kao i tegobe, koje će kasnije donijeti ukoliko se ne liječe na vrijeme“, poručila je dr Šindrak.

Veliki broj žena, koliko je moguće ispratiti reakcije na društvenim mrežama pozdravio je ovu odluku.

Pored Crne Gore, tu su i one zemlje u kojima postoji određeni vid odsustva s posla kada je riječ o menstrualnom ciklusu.

Države u kojima žene imaju pravo na odsustvo s posla

Tako u Japanu još od 1947. godine zakon omogućava ženama da zatraže odsustvo ako im menstruacija otežava rad, međutim zakon ne propisuje obavezno plaćanje tog odsustva.

Južna Koreja takođe ima sluha za ovaj problem, ali ipak u granicama, tako da žene imaju pravo na jedan dan menstrualnog odsustva mjesečno i kao i u Japanu, neplaćen.

Na Tajvanu su omogućena tri dana menstrualnog odsustva godišnje, ali uz posebna pravila o plaćanju.

U Indoneziji zakon predviđa da žene koje imaju jake menstrualne bolove mogu uzeti prva dva dana menstruacije slobodno, ako su za to nesposobne za rad.

2023. godine Španija je postala prva evropska zemlja koja je uvela plaćeno medicinsko odsustvo zbog jako bolnih menstruacija (dismenoreje). Da biste odsustvovali s posla iz ovog razloga, potrebna vam je ljekarska potvrda.

Žene u Zambiji imaju pravo na jedan slobodan dan mjesečno poznat kao „Mother’s Day“, koji se u praksi koristi i kao menstrualno odsustvo.

Na Filipinima postoje odredbe koje omogućavaju određeno odsustvo u vezi sa ženskim zdravljem, ali se ne koristi uvijek isključivo za menstruaciju.

Radnice u Vijetnamu imaju pravo na dodatne pauze tokom menstruacije i određene pogodnosti na radnom mjestu, ali ne i plaćeno odsustvo.

U nekim drugim zemljama kompanije same uvode ovakve politike, iako ih država ne propisuje, na primjer u dijelovima Evrope, SAD, Australije i Indije.

Šta je sa BiH?

Kritičari ovih mjera najčešće tvrde da mogu dovesti do diskriminacije pri zapošljavanju, dok zagovornici smatraju da priznaju stvarne zdravstvene probleme jer oko 10–20% žena ima jače simptome poput bolova, mučnine ili nesvjestice tokom ciklusa.

U BiH za sada ne postoji posebno zakonom propisano menstrualno odsustvo. Žene mogu koristiti bolovanje ako postoji medicinski opravdan zdravstveni problem.