Ne žurite, nedostaje još 50 litara kiše

U Srednjem Banatu poljoprivrednici ne pamte sušu kao što je ovogodišnja iako se sa nedostatkom padavina susreću već nekoliko godina.

"Četiri mjeseca nismo imali kišu. Ono što je palo prije otprilike dvije nedjelje, oko pet litara, za to ne možemo da kažemo da je bila kiša. Na ovu suvu, tvrdu zemlju, to je ništa. Pokušavamo sa kratkim, lakim tanjiračama da uradimo površinski sloj da bismo mogli da posejemo, ali, sve dok ne padne dobra kiša, nema smisla sejati. Samo ćemo možda da isprovociramo nicanje, da pukne zrno i da se tu skupljaju miševi", objašnjava Jančo Paljo, poljoprivrednik iz Aradca.

U prethodnom periodu, plan je bio da poseje uljanu repicu, ali je od toga odustao.

"Mi smo spremili zemlju za sjetvu, ali kako nije bilo kiše nismo je sejali", dodaje.

Suva zemlja i manjak novca otežavaju sjetvu

Nedostatak padavina samo je jedan od problema koji otežava ovogodišnju setvu. Drugi su finansije.

„Mislim da smo svi ove godine radili sa gubitkom i, ako ne bude ozbiljnije pomoći, sjetva će biti neizvjesna. Ne znamo šta je veći problem – suša ili besparica. Već se vidi da je upotreba mineralnih đubriva smanjena ili potpuno ukinuta. Pitanje je da li će ljudi ove godine baciti i 20 odsto potrebnih količina“, kaže Paljo.

Sjetva će, navodi, biti od 20 do 25 odsto skuplja nego prošle godine.

„Repromaterijal je poskupio, a cijene naših proizvoda su pale. Treba uzeti u obzir da je prošle godine žito bilo 21,5 dinara, a ove 20. Kukuruz je prošle godine na početku žetve bio 25 dinara, kasnije 22, a ove godine je onaj ko je dobio 20 dinara za kukuruz odlično prošao. Suncokret je bio 55 dinara, a sada ne znamo koja će biti cijena. Akontacija je bila između 40 i 50 dinara. Uljare su opet jače od države, jer plaćaju koliko imaju novca. Ko mene pita kada dođe sjetva da li ja imam novca ili se zadužujem? Zadužujem se, a kamata je tri-četiri odsto i ona ide dok se ne razdužim“, objašnjava.

Klimatske promjene sve više otežavaju posao

Zbog klimatskih promjena poljoprivreda postaje sve rizičnija grana privrede, a vremenske prilike istovremeno predstavljaju i ograničavajući faktor u biljnoj proizvodnji.

„Na početku smo nove proizvodne godine. Uljana repica je uveliko trebalo da bude posijana i da je već nikla, ali mnogi proizvođači su odustali od sjetve. Oni koji nisu odustali, posijali su uljanu repicu. Međutim, rizik predstavlja to što je obrada zemljišta plitka i što je ono na nekim mjestima nedovoljno obrađeno, odnosno postoje grudvaste strukture. Tu je potrebno dosta padavina kako bi sjeme niklo i kako bi se razvio optimalan broj biljaka, jer se ništa ne dobija sa prorijeđenim sklopom“, kaže Zorica Rajačić iz Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe (PSS) Zrenjanin.

Sjetva koja je već obavljena nalazi se pod velikim rizikom.

„Proizvođači su razmišljali da je bolje da sjeme bude u zemlji i tu čeka kišu nego da padne kiša pa da tek onda siju. Prvi pokazatelji ukazuju na to da je u našem regionu posijano oko 1.000 hektara, a koliko će toga nići i opstati, tek će se vidjeti“, dodaje ona.

Vlage u zemljištu nema ni na dubini od jednog metra

I sjetvu pšenice odlaže isušeno zemljište. Poseban problem predstavlja to što vlage nema ni u dubljim slojevima.

„Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) prati stanje vlage u zemljištu do dubine od jednog metra, a pokazatelji govore da nema dubinske vlage. Trenutno je jedino moguće tanjiranje, i to kratkim tanjiračama koje imaju valjke iza i ukoso postavljene tanjire. Velike, teške tanjirače, ukoliko se puste na odgovarajuću dubinu, znaju da izvaljuju grudve. Kiša se mora čekati, a u regionu Srednjeg Banata nema je u najavi u narednih desetak dana“, objašnjava Rajačić.

Da bi se ušlo u obradu zemljišta i sjetvu, potrebno je da padne najmanje 50 litara kiše po kvadratnom metru.

„Sve ispod toga nije dovoljno. Možda bi malo pomoglo u pripremi, ali nije dovoljno za sjetvu, jer se obradom zemljište dodatno isušuje. Ukoliko neadekvatno pripremljeno zemljište budemo đubrili, pa zatim sijali, samo ćemo se izlagati nepotrebnom trošku, jer je pitanje šta će biti“, navodi ona.

Poljoprivrednici će štedjeti na đubrivu i sertifikovanom sjemenu

Stručnjaci kažu da su klimatske promjene pomjerile optimalne rokove sjetve koji su nekada važili, i to za 10 do 15 dana.

„Situacija na terenu je takva da priprema zemljišta ide prilično sporo. Zbog značajno nižih prinosa soje, suncokreta i kukuruza vidim da proizvođači nastoje da uštede na đubrivu. Takođe, i ove godine će se dobar dio njih vratiti upotrebi nesertifikovanog sjemena, ponovo kako bi uštedjeli. Preporuka struke je da se uradi analiza zemljišta, primijeni odgovarajuća količina đubriva i koristi sertifikovano sjeme“, kaže Milan Mirosavljević iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.

Iako se rokovi pomjeraju, bilo bi dobro da sjetva bude završena do kraja oktobra, ukoliko to bude moguće.

„Temperature su u prosjeku za svaki mjesec porasle za dva do tri stepena. Usjevi koji se posiju i početkom novembra uspijevaju da do polovine decembra uđu u fazu bokorenja, odnosno da formiraju čvor bokorenja, a to su dobri uslovi za prezimljavanje. Nažalost, prethodnih godina nismo imali jake zime, tako da ne treba ni žuriti sa sjetvom kako usjevi ne bi previše bujni ušli u zimu“, ističe Mirosavljević.

Sjever zemlje je ove godine imao znatno manje padavina od centralnog dijela, a posebno je teška situacija u Banatu. Na način pripreme zemljišta za sjetvu, osim suše i predusjeva, značajno će uticati i tip zemljišta na parcelama koje proizvođači planiraju da zasiju pšenicom.

(RTS)