Autor:
Vesna AzićKomentari:
1
Životni put Andrea Šojoma, rođenog u Budimpešti, svjedoči o snazi vjere i zajedništva. Njegova priča nas vodi u manastir Srpski Kovin, duhovno središte Srba u Mađarskoj.
Kako je srpska zajednica u Mađarskoj promijenila njegov život, u priči koja slijedi.
Andrea Šojom je po porijeklu Mađar, rođen u Budimpešti 1972. godine. Otac mu je bio Jevrej, a majka katolkinja. Nikada ga nisu krstili, kako kaže, zbog života u tadašnjem komunističkom sistemu.
Dvijehiljaditih godina upoznaje srpsku zajednicu, sa kojom počinje da posjećuje pravoslavnu crkvu u Lovri i u tom periodu počinje da uči srpski jezik. Nedugo zatim, prelazi u pravoslavlje inspirisan srpskom zajednicom, a na tom putu prati ga i njegova porodica.
"Kada smo upoznali srpsku zajednicu u Lovri i Kovinu, sretali smo se sa ljudima koji su živjeli hrišćanskim životom. Oni su bili primjer nama", priča Šojom.
"Tada smo odlučili da pređemo na pravoslavnu vjeru. Pošto je srpska crkva već bila prisutna, to je bio najjednostavniji način da postanemo članovi te zajednice", dodaje on.
Srpski jezik mu u početku nije bio lak, ali ga je vremenom i stalnom vježbom uspješno savladao.
U manastiru je pronašao svoj mir.Ali on nije jedini. Mnogi vjernici iz svih krajeva svijeta ruke šire Srpskom Kovinu, najstarijem pravoslanom manastiru u Mađarskoj. Podignut je u 12. vijeku zaslugom ugarske kraljice Jelene. Tu se nalazi i najpoštovanija ikona kod Srba u mađarskoj, čudotvorna ikona Presvete Bogorodice kovinske i centralni je dio duhovnog naslijeđa ovog manastira. Mnogima je iscjelila rane i uslišila želje.
"Prema predanju ova ikona je došla sa migracijom srba u 17-om vijeku, sa srbima koji su bježali od turskog zuluma. Mi prosto znamo iz istorije da su turci bili nemilosrni prema našim svetinjama i ikonama i evo prosto naši srbi su željeli na taj način da ovu čudotvornu ikonu sačuvaju zime što su je donijeli ovde duboko u ugarsku u tom periodu", kaže Nestor Džavrić, jerođakon.
Preživjela je ikona Presvete Bogorodice kovinske stradanja, komunizam, izgnanstva i turska osvajanja. Danas vjerujući narod okuplja na ostrvu Čepel 40 km južno od Budimpešte i nastavlja da bude simbol istrajnosti vjere i zajedništva.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Društvo
1 d
0
Društvo
1 d
0
Društvo
1 d
0
Društvo
1 d
0Najnovije
23
01
22
58
22
51
22
40
22
32
Trenutno na programu