Stručnjaci izdali savjete: Fizički radnici izloženi visokim temperaturama

U Domove zdravlja se javlja veći broj pacijenata. Stiže apel da se posebno zaštite radnici na otvorenom.

Visoke temperature najviše osjećaju oni koji na otvorenom svakodnevno obavljaju najzahtjevnije fizičke poslove. Na gradilištima, ulicama i terenima, radnici provode sate pod direktnim suncem, uz visoke rizike od dehidratacije, iscrpljenosti i toplotnog udara. Zbog toga stručnjaci preporučuju kraće radno vrijeme, češće pauze i preraspodjela poslova u jutarnje i večernje časove.

"Ne može se raditi, mi smo skratili radno vrijeme do 12 sati jer je baš pakao, a ovdje pored Vrbasa je drugačije, ovdje se može, ima hlad. Čitav dan smo u hladu i Vrbas je tu – ovdje se može, ali na otvorenom negdje drugo na suncu – ne može se", kaže za ATV Gojko Karanović.

Zbog dostupnosti jeftinije radne snage iz drugih država pojedini poslodavci ne poštuju preporuke, pa radnici često ostaju izloženi otežanim uslovima rada. Iz Saveza sindikata poručuju da bez izmjena Zakona o zaštiti na radu inspekcija i kontrolni organ nemaju dovoljno osnova da sankcionišu poslodavce koji ne prilagođavaju uslove rada tokom ekstremnih vrućina.

"Savez sindikata aktivno radi na tome, potpisali smo memorandum sa vladom. Jedna od stvari koja je u memorandumu i jeste Zakon o zaštiti na radu. Mi ćemo početkom januara sa Mininstarstvom zdravlja, Ministarstvom rada, Ispektoratom, sa svim relevantnim i stručnim ljudima koji mogu pomoći da se riješi ovaj problem rada na visokim temperaturama organizovati jedan okrugli sto", rekla je Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno komunalne djelatnosti.

U banjalučkom Domu zdravlja bilježi se povećan broj pregleda pacijenata – od malaksalosti i vrtoglavice, do nesvjestica i izražene dehidratacije. Najugroženiji su hronični bolesnici, ali ljekari upozoravaju da ni zdrave osobe nisu imune na posljedice dugotrajnog izlaganja visokim temperaturama.

"Svakako savjetujemo pojačan unos tečnosti naročito ljudima koji su izloženi nekim intenzivnijim fizičkim aktivnostima tokom dana. Da se izbjegavaju gazirani sokovi, alkohol, kofein koji dodatno djeluju kao dijuretici i ubrzavaju samu dehidraciju organizma. Zatim da se izbjegava jako začinjena, pržena, masna hrana – tako da pretežno savjetujemo neke laganije, a češće obroke", objašnjava Maja Mihajlović, doktor u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka.

Toplotni talasi iz godine u godinu postaju sve učestaliji i intenzivniji. U takvim uslovima i kratko izlaganje suncu može imati ozbiljne posljedice po organizam. U danima kada vrućine ne popuštaju, zaštita zdravlja postaje zajednička odgovornost kako institucija, tako i poslodavaca i samih građana.