Energija kao ključno geopolitičko pitanje

"Mislim da u ovim okolnostima ne treba odustajati ni od jednog snabdjevača, ali da treba davati prednost jeftinijim, jer su danas cijena na takvom nivou da je to jako važno za životne uslove i zadovoljstvo i standard građana, u tom smislu ne treba kočiti ovaj gasovod Šepak – Novi Grad, nego treba omogućiti da se što slobodnije, brže i više dođe do snabdjevača", rekao je Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka.

U svijetu globalnih kretanja potrebno je sagledati energetsku situaciju u BiH. U eri značaja energije i energenata, preko Prvog i Drugog svjetskog rata, svjedoci smo da se zbog tih elemenata vode sukobi.

"Ono što je karakteristično u ovo današnje vrijeme, nažalost da su zbog sjevernog toka dva, cjevovoda Družba, kao i ostalih problema kriza koje se dešavaju u svijetu uviđeno je da su energija i energenti izašli na pijedestal i da su u mnogo čemu i povod današnjih konfrontacija. Velike zemlje će iz ovog izaći kao pobjednici i da će dovoljno naći potrebnih energetskih kapaciteta i resursa, dok male zemlje, nerazvijene zemlje imaju problematiku time da na optimalan način i za određene geopolitičke ustupke obezbjede dovoljno energije za svoje građane", rekao je Slobodan Simić, organizator

Sukobi na Bliskom istoku pokazuju nam da je Evropa novu energetsku krizu dočekala potpuno nespremna.

"Evropski promašaj oko zelene agende sada ćemo svi plaćati pogotovo oko ove strategije zamjene ruskog prirodnog gasa sa tečnim naftnim gasom iz SAD i Katara toga više na tržištu neće biti u 2026. godine i ono što nam slijedi jeste velika, ne samo energetska kriza, nego velika ekonomska kriza, inflacija, novo štampanje evra i dolara i brzo snižavanje životnog standarda", rekao je Dušan Proroković, rukovodilac Centra za evroazijske studije.

Energetska pitanja danas su dio globalnih političkih odnosa, zbog čega je, poručuju učesnici konferencije, za BiH ključno da obezbijedi sigurno i stabilno snabdijevanje energijom kako bi se ublažile posljedice svjetskih kriza.