Gorivo u Srpskoj ide na 3,70 maraka?

09.09.2026 07:25

Komentari:

1
Бензинска станица, бензинска пумпа или само пумпа, је објекат који служи за сипање горива за моторна возила.
Foto: ATV

Cijena nafte "brent" približila se granici od 100 dolara za barel, što povećava rizik od novog poskupljenja goriva u BiH, gdje se litar dizela u Banjaluci već prodaje za oko 3,50 maraka.

Trenutna cijena barela "brenta" iznosi oko 99 dolara, dok je početkom jula bila oko 76 dolara. Od tada je sirovina poskupjela za više od 20 dolara, odnosno gotovo trećinu. Kretanje cijena na svjetskim berzama već se odrazilo i na domaće tržište, ali cijena sirove nafte nije jedini faktor koji određuje koliko će vozači plaćati gorivo.

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić kaže za "Glas Srpske" da berzanske cijene osciliraju iz dana u dan, ali da, prema trenutnim pokazateljima, postoji mogućnost da gorivo u narednih nekoliko dana poskupi za dodatnih deset do 15 feninga po litru.

- Dizel na tržištu trenutno poskupljuje više od sirove nafte, što pokazuje da na konačnu cijenu, osim kretanja naftnih berzi, sve više utiče i stanje na tržištu prerađenih derivata. Rafinerijske cijene dizela rastu, a na njih utiču mnogi faktori, pa i ponuda i potražnja. Potražnja je posljednjih sedmica velika, ali polako izlazimo iz sezone, pa bi u narednom periodu moglo doći do njenog smanjenja i stabilizacije cijena - kaže Savić.

Ukoliko se prognoze ostvare, pa litar dizela dostigne 3,65 do 3,70 maraka, vozači će za istu količinu goriva plaćati 75 do 80 feninga više nego početkom jula, kada je litar koštao oko 2,90 maraka.

RAČUNICA

Za vozača koji mjesečno sipa 100 litara to znači dodatnih 75 do 80 maraka izdvojenih za gorivo, odnosno 900 do 960 maraka više na godišnjem nivou ako bi se ta cijena zadržala.

Tržište prerađenih derivata trenutno je pod snažnim pritiskom. Ograničena ponuda, poremećeni trgovinski tokovi i problemi u snabdijevanju dodatno utiču na cijene dizela, dok su rafinerijske marže i dalje visoke.

Na takvo tržište nadovezuju se i geopolitički rizici. Tenzije između SAD i Irana pojačale su strahovanja od novih poremećaja u snabdijevanju, dok je zabrinutost povećala i vijest o napadu na energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji.

Pažnju je privukla i najava Irana o uspostavljanju novog plovnog koridora u Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom. Eventualno otežavanje prolaska tankera moglo bi ograničiti isporuke i zadržati cijene na visokim nivoima.

Zbog toga analitičari ne očekuju brzu stabilizaciju tržišta. Smatraju da se proizvodnja i transport nafte neće u potpunosti vratiti na nivo prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku do kraja prvog ili početka drugog kvartala 2027. godine.

HUTI UDARAJU PO RAFINERIJAMA

Rafinerija "Džazan" kompanije "Saudi Aramko", kapaciteta 400.000 barela dnevno, ponovo je bila meta napada.

Huti su ovu rafineriju na obali Crvenog mora od jula više puta gađali, a posljednji napad izveden je u ponedjeljak, a juče su napadnuta i druga saudijska energetska postrojenja.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: