Velika očekivanja hotelijera od sezone na Jahorini

Sokolović je rekao da rezervacije na Jahorina u velikoj mjeri zavise od snježnih uslova.

- Kada su uslovi za skijanje dobri, buking je pojačan, ali kada ima problema sa snijegom, on opada. Zato kontinuirano radimo na razvoju dodatnih turističkih sadržaja koji će nadomjestiti nedostatak skijanja. Uz zimske sportove, moramo razvijati i druge vidove turizma - istakao je Sokolović.

Naglasio je potrebu za proširenjem turističke ponude budući da Jahorina, na nadmorskoj visini od 1.600 metara, ima izuzetne uslove za razvoj sportskog turizma.

- Kongresni turizam već je napravio veliki iskorak u jahorinskim hotelima i predstavlja značajnu snagu destinacije. Razmišljamo i o zdravstvenom turizmu, jer je Ravna planina proglašena vazdušnom banjom - dodao je Sokolović.

On poručuje da će pješačko-biciklistička staza od Sarajeva do Pala biti velika atrakcija, te da je plan da se nastavi preko Ravne planine do Jahorine, a zatim preko Dvorišta nazad ka Trebeviću, Istočnom Sarajevu i Sarajevu.

Zbog toga je ukazao na značaj jednostavnih, ali atraktivnih sadržaja, poput planinarenja i biciklizma.

Sokolović je naveo da su očekivanja od zimske turističke sezone tradicionalno velika, prije svega zbog značajnih ulaganja i na skijalištu i u hotelskom sektoru.

- Jahorina je uradila mnogo na uređenju samog skijališta, dok su hotelijeri uložili ogromna sredstva u modernizaciju smještajnih kapaciteta. Zimska sezona je temelj uspješnog poslovanja i mora biti u skladu sa kvalitetom koji se gostima nudi - naglasio je Sokolović.

Istakao je i značaj šireg područja jer, kako je pojasnio, kada se govori o Jahorini, moramo se govoriti i o Sarajevu i Istočnom Sarajevu kao posebnoj snazi.

- Blizina grada, na svega 30 kilometara, sa svim urbanim sadržajima i aerodromom, predstavlja ogromnu prednost. Tu su i okolne planine Romanija, Ravna planina, Trebević, Treskavica koje zajedno čine snažan turistički proizvod za sva tržišta - napomenuo je Sokolović.

Istakao je dobru saradnju sa Olimpijskim centrom "Jahorina", opštinama Pale i Trnovo, kao i institucijama grada Istočno Sarajevo, ali smatra i da treba dodatno unapređenje.

Prema njegovim riječima, turizam se ne može razvijati bez značajnog učešća lokalnih zajednica i bez namjenskih sredstava u budžetima koja će biti usmjerena na uređenje turističkog proizvoda.

Udruženje hotelijera "Jahorina" postoji od 2009. godine i okuplja gotovo sve jahorinske hotele, uključujući i one u izgradnji, kao i manje smještajne objekte. Trenutno broji 17 članova.

- Naš cilj je uređenje destinacije i unapređenje poslovanja u turizmu. Učestvovali smo u izradi zakonskih rješenja i borbi protiv sive zone, posebno u oblasti privatnog smještaja, koji mora biti uveden u sistem kako bi svi ravnopravno učestvovali u razvoju destinacije - rekao je Sokolović.

Kada je riječ o tržištima, naglasio je značaj domaćih gostiju, kao i onih iz regiona.

Kao najvažnije tržište označio je BiH, zatim Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju, Sjevernu Makedoniju odakle dolazi najveći broj gostiju, te ocijenio da posebnu pažnju treba posvetiti Mađarskoj, Austriji i Turskoj.

Osvrnuvši se na arapsko tržište, koje je tokom ljeta brojno prisutno u Sarajevu, Sokolović je rekao da Jahorina kao olimpijska planina ima veliki potencijal i za te goste, ali smatra da je neophodno uvesti uređen gradski prevoz.

- Potreban je prevoz između grada i Jahorine, Bjelašnice, Igmana i Trebevića. Bez toga gosti nemaju adekvatan način da dođu i obiđu ove destinacije. Kombi i taksi prevoz nisu ono što savremeni turista očekuje - ocijenio je Sokolović.