Za koliko su povećane kvote radnih dozvola u Srpskoj i da li je to dovoljno

Kvota je povećana za tačno 1000.

300 za produženje ranije izdatih radnih dozvola, a 700 na novo zapošljavanje. Tako je kvota za produženje ranije izdatih radnih dozvola povećana sa 500 na 800, a za novo zapošljavanje sa 1500 na 2200.

Međutim, to je dovoljno samo u ovom trenutku smatraju poslodavci.

Saša Aćić kaže da i dalje vjeruje da će u budućnosti kvote biti ukinute po uzoru na neke zemlje okruženja. Navodi i problem složene procedure koje traju oko 7 mjeseci.

"Vjerujemo da će ovaj broj radnih dozvola biti dovoljan pred kraj godine a sigurno je da će u narednim godinama taj broj biti znatno veći", rekao je Aćić.

"Bilo kakvo produžavanje procedure donošenja odluke o kvotama radnih dozvola za strance u Republici Srpskoj je neprihvatljivo. Razumijemo potrebu da se raspravlja na nivou socijalnih partnera", dodao je on.

Prioritet pri zapošljavanju moraju imati naši ljudi i to ne samo zato što su naši već zato što su kvalitetnija radna snaga koju je neophodno zadržati u zemlji ističu iz sindikata građevinarstva. Nisu protiv migracija i stranih radnika, ali u ovolikoj mjeri i potražnji javlja se problem.

"Naši ljudi neće da rade za tih 1400 KM. U tome je stvar. Ali stvar je u tome da oni imaju još i dodatne troškove ili u najgorem slučaju ti ljudi onda njima na ruke vraćaju pare, ako oni ne prikazuju a ne mogu prikazati ispod najniže cijene plate onda je tu u pitanju još gore nego plate u kovertama jiš gora diskriminacija sa tim ljudima koji su došli sa strane ali kažem Vam ne znam, to ne znam. To je samo pretpostavka“, kaže Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno komunalne djelatnosti.

U ciklusu zapošljavanja stranih radnika problemi nastavljaju da se nižu. Jedan od njih je i što novac šalju porodicama koje isti troše u matičnoj zemlji.

"Ti novci ne troše u Republici Srpskoj u BiH i od njih se neće uzeti 17% PDV-a kao od domaćih radnika kada odu u kupovinu i pazare nešto kupe od svoje plate. Tako da je to još jedna ekonomska šteta", poručuju iz Sindikata.

Nije sve crno-bijelo tvrde ekonomisti.

"Privredni ciklus se ubrzava, povećanje izvoza, kroz povećanje direktnih i indirektnih poreza ali gubimo u segmentu finalne potrošnje materijalnih dobara", objašnjava ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Dužina postupka zavisi i od toga da li na evidenciji postoji tražena radna snaga i od broja lica koja su uključena u postupak posredovanja u skladu sa odredbama Zakona o zapošljavanju stranih državljana. Postupak traje najduže 15 dana, ali se u praksi okončava u znatno kraćem roku navode iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.