Alarm iz HE na Drini: Plastika i deponije prijete ekološkim slomom

Dok rijeka prirodno nosi drvenu masu poput topola, joha i vrba, savremeni „pečat“ ljudskog faktora čine tone plastične ambalaže i raznovrsnog otpada, koji je postao ozbiljna prijetnja po ekosistem i rad Hidroelektrane na Drini.

Dvostruka putanja zagađenja

Otpad u vodotokove dospijeva na dva pogubna načina: direktnim bacanjem smeća od strane nesavjesnih pojedinaca i kroz poplavne talase koji u rijeku „usisaju“ čitave gradske deponije smještene opasno blizu obala.

Kako bi spriječili katastrofu većih razmjera, u Hidroelektrani na Drini primijenili su odbrambenu strategiju.

"Uzvodno, dva kilometra iznad profila brane, postavili smo lančanicu na kojoj se zaustavlja taj plutajući otpad iz gornjeg sliva. Godišnje na taj način izvučemo između 6.000 i 8.000 kubnih metara materijala", kaže Darko Frganja, rukovodilac službe za kvalitet i zaštitu životne sredine u Hidroelektrani na Drini.

Iako su još 2019. godine održani sastanci predstavnika opština uzvodno od Višegrada sa ciljem rješavanja problema divljih deponija, situacija na terenu se sporo mijenja. Uzrok problema je kompleksan: od nedovoljnog broja sanitarnih deponija do činjenice da mnoge kompanije i pojedinci izbjegavaju zakonsko odlaganje otpada na predviđenim regionalnim lokacijama, radi uštede ili lagodnosti.

"Problem je što većina opština nema riješene deponije u skladu sa ekološkim pravilima, uz nedostatak ekološke svijesti stanovništva", ističe Frganja, ukazujući da je upravo neadekvatna infrastruktura u lokalnim zajednicama ključni faktor koji Drinu pretvara u otvoreni kontejner.

Bez izgradnje modernih sanitarnih deponija i rigoroznije kontrole odlaganja otpada duž cijelog toka rijeke, Drina će i dalje biti prinuđena da "plaća cijenu" ljudskog nemara, dok hidroenergetski objekti nastavljaju da se bore sa posljedicama koje nisu njihova odgovornost, ali jesu njihov svakodnevni teret.