Sezonci u Crnoj Gori bi mogli imati platu čitavu godinu

Prema dostupnim podacima, crnogorskoj privredi tokom ljetne i zimske turističke sezone nedostaje između 20.000 i 25.000 radnika. Zbog toga se poslodavci u turizmu i drugim sezonskim djelatnostima sve više oslanjaju na radnu snagu iz inostranstva.

Prijedlog zakona o stalnom sezonskom zapošljavanju od februara se nalazi u skupštinskoj proceduri, a očekuje se da bi mogao biti usvojen prije naredne ljetne sezone.

Region

Gosti ovo nikad ne vide: Sedam godina radila ko sezonski radnik na Jadranu i sve priznala

Planirani model trebalo bi da omogući domaćim radnicima da zadrže radni odnos s poslodavcem i nakon završetka sezone, umjesto da svake godine ponovo traže posao. Na taj način imali bi veću finansijsku sigurnost, kontinuitet radnog staža i osiguranje tokom perioda u kojem ne rade.

Prema predloženom rješenju, poslodavci bi plaćali osiguranje, dok bi država tokom zimskih mjeseci obezbjeđivala naknadu od oko 108 evra za sezonske radnike koji ispunjavaju propisane uslove.

Model bi obuhvatio i određene kategorije nezaposlenih lica, studenata i penzionera koji obavljaju sezonske poslove.

Cilj je zadržati domaću radnu snagu i smanjiti potrebu za ponovnim angažovanjem velikog broja radnika iz inostranstva svake godine.

Poslodavci traže veće učešće države

Privrednici podržavaju ideju stalnog sezonskog zapošljavanja, ali upozoravaju da bi troškovi ovog modela mogli predstavljati dodatno finansijsko opterećenje za poslodavce.

Smatraju da bi država trebalo da preuzme veći dio finansijskih obaveza, kao i da je potrebno razmotriti visinu naknade koju bi radnici dobijali van sezone.

Region

Gosti ovo nikad ne vide: Sedam godina radila ko sezonski radnik na Jadranu i sve priznala

Dodatni izazov predstavlja odlazak domaćih radnika u inostranstvo, gdje često mogu ostvariti veće prihode i dobiti bolje uslove rada.

Poslodavci zato ističu da samo uvođenje novog statusa neće biti dovoljno ukoliko se istovremeno ne poboljšaju ukupni uslovi zapošljavanja.

Među prijedlozima su bolje povezivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, aktiviranje domaćih radnika koji trenutno nisu zaposleni, kao i pojednostavljivanje procedura za angažovanje stranaca.

Hrvatska odustala od sličnog modela

Iskustvo Hrvatske pokazuje da ovakav sistem može pomoći u zadržavanju dijela domaćih radnika, ali i da ima određena ograničenja.

Hrvatska je model stalnog sezonskog zapošljavanja primjenjivala više od deset godina, nakon čega je od njega odustala.

Među razlozima za smanjenje njegovog značaja navode se sve veće oslanjanje na strane radnike i administrativna složenost sistema.

Crnogorske vlasti ipak ne odustaju od planiranog rješenja, ali je prije njegovog uvođenja potrebno dodatno razmotriti usklađenost s poreskim propisima i pravilima o doprinosima.

Gotovo 29.000 dozvola za strane radnike

Razmjere problema s nedostatkom radne snage pokazuju i podaci o zapošljavanju stranaca.

Vlada Crne Gore za ovu godinu utvrdila je kvotu od gotovo 29.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranih državljana.

Uvođenje statusa stalnog sezonskog radnika trebalo bi da doprinese stvaranju stabilnijeg tržišta rada i omogući poslodavcima lakše planiranje poslovanja tokom cijele godine.

Ipak, konačan efekat zavisiće od uslova propisanih zakonom, troškova koje će snositi poslodavci i visine finansijske podrške koju će država obezbijediti radnicima van turističke sezone, piše Biz​nis.rs.