Dakić uputio četiri zahtjeva OEBS-u: Otvorena pitanja Šmitovih nametanja

Dakić je učestvujući na sesiji o pitanjima ljudske dimenzije OEBS-a tražio i da se pruži suštinska procjena obustave javnog finansiranja za SNSD i Ujedinjenu Srpsku.

Treći zahtjev koji je iznio bio je da se preporuči jasna i usko definisana pravila koja štite političko izražavanje, a četvrti je da se podrži kredibilan put ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.

"To zahtijeva domaćinski odgovorno donošenje izbornih zakona, sposobne i nezavisne izborne institucije, d‌jelotvorne pravne lijekove i transparentnu koordinaciju između Misije OEBS-a i ODIHR-a kada zabrinutost prelazi institucionalne granice", istakao je Dakić u obraćanju na raspravi čiji je organizator bila Stalna misija Ruske Federacije pri OEBS-u.

On je upitao kako treba da se procjenjuju izbori koje provode domaće institucije kada važna pravila i uslovi političke utakmice i dalje zavise od odluka spoljne vlasti, saopšteno je iz Narodne skupštine.

Dakić je obrazložio tri međusobno povezana pitanja, i to spolja nametnuto izborno zakonodavstvo u BiH, obustavu javnog finansiranja za određene političke stranke – SNSD i Ujedinjena Srpska, te ograničenja političkog izražavanja u BiH.

Kako je naveo, prvo pitanje se odnosi na intervenciju Kristijana Šmita u izborno zakonodavstvo, te ukazao da je odluka od 26. marta 2024. godine nametnula obimne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, uključujući odredbe o pilot-projektima izbornih tehnologija.

Svijet

Peskov otkrio gdje bi mogli biti pregovori SAD, Rusije i Ukrajine

"Drugo pitanje se odnosi na obustavu javnog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske. Odluka od 24. aprila 2025. godine obustavila je isplate budžetskih sredstava dodijeljenih ovim strankama", rekao je Dakić.

Kako je podsjetio, OHR ovu mjeru predstavlja kao odgovor na ponašanje koje smatra prijetnjom po Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak.

Međutim, nastavio je, ta navedena svrha ne uklanja potrebu da se ispitaju efekti ove mjere na političku utakmicu i nedozvoljenu diskriminaciju.

Kao treće pitanje je akcentovao političko izražavanje u BiH. Kako je naglasio, preliminarni nalazi identifikuju zabrinutost u vezi sa širokim ograničenjima preuranjene kampanje i njihovom primjenom na običnu političku komunikaciju, uključujući neplaćene objave na društvenim mrežama.

"Politička rasprava je kontinuirana. Tamo gdje granica između običnog političkog izražavanja i kažnjive kampanje postane nepredvidiva, politički akteri mogu izbjegavati zakonit govor. Nastali efekat odvraćanja takođe pogađa birače, koji dobijaju manje argumenata i manje informacija", poručio je Dakić.

U tom kontekstu, dodaje Dakić, kritika izbornih tehnologija zaslužuje posebnu pažnju. Odnosno, lažne tvrdnje i legitimna pitanja o bezbjednosti, nabavci, testiranju ili transparentnosti - zahtijevaju pažljivo razgraničenje.

Raspravi u OEBS-u prisustvovalo je više od 50 učesnika, među kojima su bili zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Dmitrij Jevgenjevič Ljubinski, predsjedavajući Stalnog savjeta OEBS-a Rafael Negeli, zamjenik ministra spoljnih poslova Republike Bjelorusije Igor Sakreta i brojni drugi.

(SRNA)