Đokić za ATV: Da struju naplaćujemo kao u FBiH, imali bismo 120 miliona KM više prihoda

On je istakao da je Republika Srpska godinama vodila politiku niskih cijena električne energije, što je, prema njegovim riječima, jedan od razloga finansijskih teškoća sa kojima se suočava elektroenergetski sistem.

Đokić je naveo da, ukoliko bi Srpska imala cijene struje kao Srbija, Elektroprivreda ne bi imala finansijske probleme kakve ima danas.

"Moramo govoriti o cijeni. Troškovi jednog domaćinstva na mjesečnom nivou su manji nego što je cijena jednog rezervoara goriva. Treba uzeti u obzir da je proizvodnja električne energije proces koji zahtijeva troškove koji rastu“, rekao je Đokić.

On je ukazao i na rast cijena nafte, koju termoelektrane troše u velikim količinama, naglašavajući da se sve to odražava na konačnu cijenu električne energije.

Prema njegovim riječima, Elektroprivreda Srpske nekada je prinuđena da megavat-sat električne energije nabavlja po cijeni od 300 evra, dok ga građanima isporučuje za 40, a privredi za 75 evra.

"Moramo biti spremni da nađemo razumna rješenja i da imamo razumno postupanje koje neće ugroziti ni građane ni privredu, ali će sistem elektroprivrede zaštititi. Ona nije neiscrpan rezervoar iz kojeg stalno možete uzimati“, poručio je Đokić.

Do marta nema poskupljenja za građane, privredu čekaju veće cijene

Ministar je potvrdio da električna energija za domaćinstva neće poskupjeti do marta naredne godine, kada će biti urađena analiza na osnovu koje će se odlučivati o eventualnom povećanju cijena.

"Mi i danas ostajemo pri politici nižih cijena. Danas smo ponovo zaključili da neće doći do rasta cijena za stanovništvo do marta sljedeće godine. U martu će se napraviti analiza i vidjeće se na koji će se način vršiti nivelacija i da li će i za koliko doći do povećanja“, rekao je Đokić.

S druge strane, za privredu je najavio povećanje cijena, navodeći da se sa postojećim cijenama ne može obezbijediti dalja proizvodnja.

Podsjetio je da je Elektroprivreda decenijama imala ulogu socijalnog balansera, odnosno da je kroz niske cijene električne energije doprinosila socijalnoj sigurnosti stanovništva.

Đokić je poručio da se dosadašnji način poslovanja mora korigovati, ali da te promjene neće biti dramatične.

U Elektroprivredi više zaposlenih nego što je potrebno

Govoreći o troškovima poslovanja, Đokić je priznao da u elektroenergetskom sistemu postoji i problem prekomjernog broja zaposlenih.

"Imamo realno visoke troškove poslovanja koji opterećuju proizvodnu cijenu kilovat-sata. Imamo realno u sistemu više zaposlenih nego što sistemu treba“, naveo je Đokić.

Ipak, naglasio je da Vlada nije opredijeljena da problem rješava otpuštanjem radnika.

Prema njegovim riječima, na današnjem sastanku zaključeno je da neće biti izbacivanja ljudi s posla, ali da su određeni oblici reorganizacije neophodni.

Na upravama preduzeća je, kako je rekao, da definišu poslovne planove i preduzmu odgovarajuće mjere, te da kroz reorganizaciju utvrde da li su im svi radnici potrebni.

Termoelektrana Ugljevik mogla bi se vratiti na mrežu za deset dana

Jedna od glavnih tema sastanka predstavnika energetskog sektora bili su problemi u Rudniku i termoelektrani Ugljevik.

Đokić je poručio da je Vlada odlučna da obezbijedi nastavak proizvodnje u ovom preduzeću, kao i podršku za njegov rad u narednim godinama.

Kao jednu od najvažnijih mjera naveo je nabavku uglja iz drugih izvora, jer rudnik trenutno nije u mogućnosti da sam obezbijedi potrebne količine.

Govoreći o količinama uglja, naveo je između šest i osam hiljada tona dnevno, koje rudnik trenutno ne može da proizvede.

"Jedna od najvažnijih mjera je da se ide u nabavku uglja dok se ne osposobi vlastita proizvodnja“, rekao je Đokić.

Plan je, kako je naveo, da nabavka uglja počne već za dva dana, dok bi u narednih deset dana trebalo da bude konsolidovano snabdijevanje i obezbijeđen povratak Termoelektrane Ugljevik na mrežu.

Paralelno sa tim biće nastavljeni postupci eksproprijacije, koji su već u toku, ali je neophodno njihovo ubrzanje.

Pet miliona KM mjesečno iz budžeta, još 50 miliona kroz kredit

Đokić je najavio i finansijsku podršku energetskom sektoru, koja podrazumijeva izdvajanje pet miliona KM mjesečno iz budžeta Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, ta sredstva biće usmjerena na podršku proizvodnji u RiTE Ugljevik i izmirivanje tekućih obaveza.

Istovremeno, Elektroprivreda Srpske trebalo bi da putem kreditnog zaduženja obezbijedi oko 50 miliona KM.

„Obezbijedićemo pet miliona KM svakog mjeseca iz budžeta, a Elektroprivreda će putem kreditnog zaduženja osigurati oko 50 miliona KM da bi obezbijedila drugi dio nedostajuće podrške i za Ugljevik, ali i da podrži ostala preduzeća u sistemu, odnosno da Elektroprivreda kao matično preduzeće ne dođe u dublju krizu“, rekao je Đokić.

On je dodao da je dogovoreno da se kroz međudržavni sporazum pokuša obezbijediti mehanizacija za rudnike u Ugljeviku i Gacku.

Govoreći o mogućnosti zastoja Termoelektrane Gacko, Đokić je upozorio da bi u tom slučaju bilo neophodno nabavljati električnu energiju na drugom tržištu.

"Ne znamo koliko bi to novca bilo, sigurno bi bili veliki troškovi i zato treba učiniti sve da se to ne desi“, poručio je ministar.

Ko je odgovoran za probleme u Elektroprivredi?

Đokić se osvrnuo i na pitanje odgovornosti za stanje u elektroenergetskom sistemu, naglašavajući da su nadležnosti Vlade, ministarstva i javnih preduzeća definisane zakonima.

Kako je objasnio, preduzeća posluju samostalno, imaju svoje organe upravljanja, nadzorne odbore, skupštine i direktore koji su odgovorni za njihovo funkcionisanje.

"Nisam sklon da prebacujem odgovornost ni na koga, niti da umanjujem svoju ulogu i odgovornost. Ali, moramo locirati za svako pitanje koje se pojavi kao problem ko je odgovoran“, rekao je Đokić.

On je podsjetio da Vlada svake godine usvaja elektrobilans na osnovu podataka koje dostavljaju zavisna preduzeća.

Prema njegovim riječima, do sada nije bilo potrebe za dodatnom obradom tih podataka, već su prihvatani planovi koje su dostavljala preduzeća.

„Da li su oni u stanju da izvrše svoje planove, to je pitanje koje ide na adresu njima i tu se locira njihova odgovornost“, istakao je Đokić.

Nema prodaje Elektroprivrede, u planu preuzimanje akcija

Ministar je odbacio mogućnost prodaje Elektroprivrede Srpske ili njenih dijelova, naglasivši da o tome niko nije razmišljao.

"Nijednog trenutka niko nije razmišljao o tome. Ne postoje planovi za prodaju dijelova Elektroprivrede“, rekao je Đokić.

Umjesto prodaje, kako je najavio, plan je da se u narednom periodu preuzme preostali dio akcija koje se nalaze u vlasništvu manjinskih akcionara u preduzećima elektroenergetskog sistema.

Cilj je, prema njegovim riječima, da se time stvori jasnija situacija u pogledu odlučivanja i upravljanja, koje bi moglo biti efikasnije nego što je sada.

Hidroelektrana Dabar trebalo bi da bude završena 2028. godine

Đokić je govorio i o izgradnji novih energetskih objekata, navodeći da Republika Srpska trenutno gradi dvije veće hidroelektrane.

Jedna od njih je Hidroelektrana Dabar, čija je instalisana snaga 159 megavata, a završetak radova planiran je za 2028. godinu.

"Taj projekat razvijamo od 2016. godine. Do sada je više od dvije trećine građevinskih radova završeno. Izvršena je nabavka najvećeg dijela elektroenergetske opreme za potrebe te elektrane. Drugi dio opreme je na putu“, rekao je Đokić za ATV.