Ko ima pravo na beneficirani radni staž?

„Znate da su prestupnici mnogo mlađi, od 20 do 30 godina su najteži prestupnici, samim tim..evo meni je 50. na pragu teže mi je vladati sa takvim slučajevima.Razlog zbog kojeg policijski službenici imaju benificirani radni staž proizilazi iz same činjenice da je od rata pa sve do danas nastradalo 32 policijska službenika MUP-a RS, dok je broj povrijeđenih veći”, rekao je Goran Zec, sekretar Sindikata radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske

Sličan stav imaju i vatrogasci. Kažu – njihovo radno mjesto je svako mjesto na kojem izbije požar, saobraćajna nesreća ili druga vanredna situacija. Napretkom savremenih tehnologija opasnosti od požara i drugih nesreća se povećava, pa tako i rizici tokom intervencija.

“Najvažnije da su vatrogasci što mlađi i što obučeniji, to igra veliku ulogu kod samih napora kod esktremnih intervencija, Možemo pričati tu o dvije stvari. Lakši dio je taj da su vatrogasci sve vise obučeni, sve vise opremljeni, imaju opremu koji zadovoljavaju EU standard zaštite. Ali što se tiče opasnosti su sve veće zato što su tehnološki procesi drugačije”, rekao je Miroslav Malinić, komandir Vatrogasne brigade Banjaluka.

Prema podacima Fonda PIO, beneficirani radni staž se priznaje za određene kategorije radnika, u skladu sa zakonskim propisima. Staž se obračunava tako da se za određeni broj mjeseci rada priznaje veći broj mjeseci staža, u zavisnosti od težine i uslova rada.

"U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik radio kao:

• lice sa najmanje 70% tjelesnog oštećenja,

• vojni invalid od I do VI grupe,

• civilni invalid rata od I do VI grupe.

Za navedene osiguranike sa stažom osiguranja sa uvećanim trajanjem svakih 12 mjeseci rada računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja.

Najčešće korisnici koji imaju staž sa uvećanim trajanjem su iz djelatnosti rudarstva, metalske, hemijske i drvno - prerađivačke industrije, sektora bezbjednosti i dr", poručuju iz Fonda PIO.

Konačnu riječ o kriterijumima daje Ministarstvo rada, koje definiše liste zanimanja i uslove pod kojima se pravo ostvaruje.

"Radno mjesto na kome je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje, može se utvrditi ako:

- na radnom mjestu u neprekidnom toku procesa rada postoje štetni uticaji na zdravlje i radnu sposobnost radnika i pored toga što su primjenjene sve opšte i posebne mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima, kao i druge mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjivanje štetnih uticaja.

- na radnom mjestu zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da radnik poslije navršenih određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost", navode iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite.

Dok jedni smatraju da beneficirani staž predstavlja priznanje za rizične profesije, drugi upozoravaju da bi lista zanimanja mogla biti proširena. Pitanje ostaje – da li su sadašnji kriterijumi dovoljni da obuhvate sve koji rade u otežanim i opasnim uslovima?

Mi novinari formalno imamo radno vrijeme – ali samo na papiru. U praksi, telefon zvoni i u ponoć, i za praznike, i kad ste već krenuli kući. Izvještavamo sa mjesta saobraćajnih nesreća, poplava, požara, protesta, pa čak i sa ratišta… Radimo pod stalnim pritiskom rokova, javnosti i odgovornosti za svaku izgovorenu riječ. Stres je dio opisa posla – ali beneficirani radni staž nije.