Minić: Javni dug Srpske 31 odsto BDP-a, skoro duplo niži od evropskog standarda

"Republika Srpska bez ikakvih problema može povećati zaduženje za 15-17% to je negdje preko 4 milijarde, ali, naravno da nećemo iz razloga zato što to treba vraćati.Da neka od budućih zaduženja pravimo kroz kreditne aranžmane iz razloga što rokovi dospijeća nas neće teretiti", rekao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske

Stav ekonomista jasan - zaduženja su dobra stvar, ukoliko imaju svrhu.

"Zaduženost je uvijek dobra kad imate namjenu koja će doprinijeti opštem boljitku kada konkretno govorimo da ne ide zaduženje za finalnu potrošnju već da ide za investicije, za rješavanje nekih infrastrukturnih pitanja e sad sama namjena je bitna, e sad gdje se zadužiti normalno tamo gdje je trošak korištenja tuđih finansijskih sredstava manji", rekao je Aleksandar Ljuboja, ekonomista.

Struktura javnog duga Srpske, prema ekonomistima, zasniva se na kombinaciji domaćih i inostranih obaveza, a prostor za dodatno zaduženje ipak zavisi od tržišnih uslova i procjena rizika zemlje.

"Pa pazite, to je pitanje tržišta, ponude i tražnje, pitanje interesa i country rizika, rizika zemlje, to su sve neki faktori koji determinišu ko je spreman a ko nije spreman da vam stavi na raspolaganje i pod kojim uslovima, uglavnom što je rizik zemlje viši odnosno u formuli računanja kamate viši to vam je manja mogućnost da se zadužite", kaže Aleksandar Ljuboja, ekonomista.

A pod kakvim je rizikom zemlja, najbolje govori ocjena kreditnog rejtinga. U iščekivanju ovogodišnje, prošlogodišnja stabilna B ocjena pokazuje čvrstu likvidnost. I to u turbulentnom političkom okruženju i sankcijama Sjedinjenih američkih država pod kojima je bio kompletan vrh Srpske. Procjene ekonomista su da bi ocjena trebalo da bude još pozitivnija, a samim tim i mogućnost zaduživanja na inostranom tržištu. Skoro sve potrebe za finansiranjem Srpska je pokrivala emitovanjem državnih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu. Bez obzira na to, prema riječima premijera, Republika Srpska ni približno nije dostigla granicu prezaduženosti.

"Republika Srpska uopšte nije ne prezadužena, Republika Srpska nije ni zadužena do punog normalnog kapaciteta i to govore svi podaci", rekao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Stabilne javne finansije ostaju preduslov svakog budućeg rasta, jasno poručuju iz Vlade Srpske.