Može li se stati u kraj radu na crno u Srpskoj?

Za prvih šest mjeseci ove godine Inspektorat Srpske sproveo je kontrolu oko 7.700 radnika zatečenih na radu kod poslodavca, od čega 100 radnika nije imalo zaključen ugovor o radu. Po tom osnovu poslodavcima su izrečene kazne u iznosu od oko 150.000 KM.

„Ja moram naglasiti da pored republičkih inspektora rada, kontrolu prijavljivanja radnika u jedinstveni sistem registracije i kontrole doprinosa mogu da rade i ostali inspektori Inspektorata u svojim primarnim oblastima nadzora, kao i inspektori Poreske uprave i republičke uprave za igre na sreću čime je broj inspektora značajno povećan na terenu u odnosu na onaj period kada je te kontrole mogla da vrši samo inspekcija rada“, rekla je portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić.

Rad na crno ostaje jedan od najvećih izazova u borbi protiv sive ekonomije. U Poreskoj upravi kažu da kontrolama nastoje otkriti ne samo neprijavljene radnike, već i isplatu dijela plata „na ruke“.

„Kada vršimo kontrole, prioritet kontrola naših je upravo da se obavi razgovor, da se uzmu izjave od pojedinih radnika, da se na bazi evidencija koje vodi taj privredi subjekat možemo zaključiti da li ima osnova da se utvrdi ispala plata, dijela plata u kovertama“, rekao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske

Zakonom o radu u Republici Srpskoj propisana je kazna u iznosu od 5.000 KM za poslodavca kao pravno lice, 500 KM za odgovorno lice u pravnom licu, te poslodavca kao fizičko lice propisana je kazna od 2.000 KM.

„Savez sindikata prvenstveno insistira na institucionalnom radu, socijalnom dijalogu, na povećanju broja inspektora rada i na čestim kontrolama, samo na taj način, i naravno uvođenje strožijih kazni kao mjera koja će uticati da se smanji rad na crno u Republici Srpskoj“, rekla je viši stručni saradnik za pravna pitanja Savez sindikata Republike Srpske, Zvjezdana Bajičić, te dodala:

„Borba protiv rada na crno nije samo pitanje zaštite prava, ona je prije svega i zaštita dostojanstva radnika, potrebno je da radniku vratimo dostojanstvo i dostojanstven rad“.

Dok sindikati upozoravaju da su strože kazne i češće kontrole neophodne za suzbijanje rada na crno, poslodavci smatraju da problem nije samo u sankcijama, ukazuju i na nedostatak inspekcijskog nadzora, ali i na administrativne procedure koje, kako kažu, u pojedinim slučajevima dodatno otežavaju legalno zapošljavanje radnika.

„Kroz godine se smanjuje taj rad na crno i ono što ga ima je vjerovatno većim dijelom izazvan komplikovanim papirima iz nečije perspektive, znači dok se skupe papiri, pa dođe radnik, pa odjavi, a puno njih odlazi i dolazi privremeno i onda vjerovatno jedan dio poslodavaca napravi neki probni rad da bi na neki način izbjegli tu proceduru. Međutim, mi imamo još puno poslova u kojima svi rade kompletno na crno i do takvih inspekcija ne dolazi, jer je evidentno da nemamo dovoljan broj inspektora za sve takve aktivnosti“, rekao je potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Saša Trivić.

Borba protiv rada na crno ostaje izazov za institucije, poslodavce i radnike. Cilj je isti – manje sive ekonomije i više legalno zaposlenih radnika.