Narodna skupština Republike Srpske: 35 godina istorije i izazova

Prije 35 godina za vrijeme političkih previranja i raspada nekadašnje zajedničke države, počela je da se ispisuje istorija parlamentarnog života Republike Srpske. U trenutku kada su se političke razlike sve više produbljivale, institucionalno oblikovanje Srpske bilo je od ključnog značaja.

"Sigurno da je bilo najteže u prvom sazivu, tada su naše poslanike izvodili iz kuća, ubijali. Oni su donosili najteže odluke, uspostavili institucije, ustav i poslije rata su bili mnogi progonjeni", rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske

Nenad Stevandić.

Od prvog saziva do danas, mijenjali su se poslanici, političke većine, predsjednici parlamenata i teme na dnevnom redu. Mijenjao se i način na koji je Skupština odgovarala na političke i društvene okolnosti.

"Ovo sadašnje doba je ništa manje rizično od doba koje je bilo tih ratnih i poratnih godina i prosto je imperativ i neka ljudska potreba, ali i nacionalna potreba da budemo oko ključnih i nacionalnih pitanja zajedno da se držimo svi na okupu", kazao je nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Kalinić.

"To vrijeme i današnje vrijeme je teško porediti, tada su poslanici imali daleko veću odgovornost, nego danas, imali su teže uslove za rad, znalo se da već tada kreće ratno stanje tako da je Skupština u tom ratnom periodu perfektno funkcionisala", istakao je predsjednik Asocijacije "Stvaraoci Republike Srpske" Stevan Medić.

Poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, pred parlamentom je bio novi zadatak, izgradnja i uređenje institucija u miru. Ustavni položaj Republike Srpske, raspodjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti, odnos prema institucijama BiH i Kancelariji visokog predstavnika obilježili su i rad aktuelnog skupštinskog saziva.

"U ratu je jednostavno Narodnoj skupštini Republike Srpske trebala određena hrabrost , sada pored hrabrosti u tom periodu od 2006. godine treba i znanje, ipak je ova odbrana Republike Srpske i ovaj period zadnjih 20 godina bio skopčan, potrebno je mnogo više znanja i kapaciteta nekog stručnog da bi se postiglo sve što je bilo potrebno u NSRS", rekao je šef kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica.

"Danas, nažalost, NSRS je nekako podređena izvršnoj vlasti..Ipak njen značaj je i danas i te kako veliki i njene odluke su posljednje na mnoge izazove koji se postave pred Republikom Srpskom , ipak odluke Narodne skupštine su te koje donose konačna rješenja", izjavio je poslanik SDS-a u Narodnoj Skupštini Republike Srpske Nedeljko Glamočak.

Trideset pet godina kasnije, izazovi su drugačiji, ali su političke rasprave i dalje intenzivne. Ipak, uloga Parlamenta je odlučujuća za očuvanje Republike Srpske i njenih interesa.

"Svi dobro znamo da je naše jedinstvo zalog našeg opstanka. Postoje stvari oko kojih se ne slažemo. Ja sam bez obzira na sve, biće uvijek prepucavanja i sukoba, zahvalan poslanicima SDS-a i PDP-a i onda kad se nismo slagali koji su u ključnim momentima podržali veto srpskog člana Predsjedništva, glasali za rezolucije i deklaracije", dodao je Stevandić.

Od Sarajeva, Pala, do Banjaluke, mijenjalo se sjedište, sastav Skupštine, dužina mandata i političke okolnosti u kojima je radila. Danas 83 narodna poslanika odlučuju o zakonima, budžetu i najvažnijim pitanjima za Republiku Srpsku. Njihova odgovornost nije samo donošenje odluka, već i kontrola rada izvršne vlasti i rasprava o pravcu u kojem će se Srpska razvijati. Istorija Narodne skupštine ujedno je i istorija institucionalnog razvoja Republike Srpske, a odgovornost za njen dalji put ostaje na onima koji u njoj danas odlučuju.