"Šmit zabrinut za politički put Milorada Dodika"

Ko ga je otvorio Šmit smatra pitanjem koje skreće fokus sa, kako kaže, "ozbiljnog razvoja događaja", o kojim Kristijan Šmit izgleda zna mnogo više nego što se u Republici Srpskoj i BiH danima šapće. Pitala ga je novinarka da li je američka administracija tražila njegovu ostavku - dva puta. Dva puta je izbjegao odgovor, ali je u izbjegavanju isplivala Šmitova najveća briga koju do njega u BiH niko nije izgovorio naglas.

„Kao što sam rekao, postoje neke stvari o kojima nije korisno razgovarati u ovom trenutku, jer ne bi prikazale ozbiljan razvoj događaja na koji se moramo fokusirati u BiH. Ne želim da vidim da ljudi poput gospodina Dodika pokušaju izvući korist od izbora, jer ne bi trebao. Zato što sav pravni okvir ostaje na snazi“, rekao je Kristijan Šmit.

Nije precizirao na koju je korist od izbora tačno mislio. Mogla bi se ta izjava tumačiti kao opšta Šmitova zabrinutost da će Dodikov SNSD osvojiti više glasova nego što se to Šmitu dopada. Ali Šmit je u izjavi pomenuo ime najveće stranke u Republici Srpskoj bez dijela SNSD u nazivu. Da li postoje politički uslovi za velika iznenađenja biće sve jasnije kako se približava 4. jun, na koncu i 6. jul. Pravni uslovi nisu tajna.

„Ono što znam ja, a znam puno o pravu i ustavnom pravu. Postoje samo tri mogućnosti, prva i osnovna je da Evropski sud prihvati aplikaciju Milorada Dodika i naloži Ustavnom sudu da poništi odluke redovnih sudova. Druga je mogućnost da se od strane Ustavnog suda, po zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona koje je on nametnuo, ti zahtjevi proglase neustavnim“, rekao je Zlatko Knežević, bivši sudija Ustavnog suda BiH.

Radi se o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim je Šmit kriminalizovao neposlušnost - ne samo - ali, prije svega, Milorada Dodika prema - ne samo, ali prije svega Kristijanu Šmitu. Ustavni sud BiH će na jednoj od narednih sjednica ocjenjivati ustavnost nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH.

„Ustavni sud nema ovlaštenja da preispituje nadležnosti visokog predstavnika, ali kada visoki predstavnik djeluje na način da donese zakon, e onda Ustavni sud i te kako može provjeriti da li je taj zakon u skladu sa Ustavom, jer tada visoki predstavnik mijenja našu vlast“, rekla je Larisa Velić, sudija Ustavnog suda BiH.

Nije sav fokus na, a ni sva moć u Ustavnom sudu BiH. Sud nešto stariji od tog u Sarajevu - i istorijski i pravno - primio je apelaciju pravnog tima Milorada Dodika. Zvanična baza predmeta Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu ukazuje na to da u predmetu Dodik protiv BiH još nije napravljen nijedan korak. Treća opcija iz obrazloženja Zlatka Kneževića odnosi se na mogućnost da visoki predstavnik koji bi mogao da bude imenovan početkom juna poništi odluke svog prethodnika u kancelariji koji nikad nije imenovan.

„Mi ćemo tražiti da se njegov mandat ograniči na godinu dana i da počisti ovo smeće koje su napravili do sada visoki predstavnici“, rekao je Milorad Dodik predsjednik SNSD-a.

„Po kom osnovu nama Kristijan Šmit zabranjuje da naš kandidat za predsjednika Republike Srpske bude Milorad Dodik? Zato što ga on mrzi, zato što se Milorad Dodik ne sviđa Kristijanu Šmitu. E, pa ako misli da će s atom mržnjom otići i sa džakom para, grdno se vara“, rekla je Sanja Vulić, potpredsjednik SNSD-a.

Sjednica Savjeta za provođenje mira je 3. i 4. juna u Sarajevu. Rok za predaju kandidatskih lista za opšte izbore u oktobru je 6. jul.