Sve izraženiji evroskepticizam u Srpskoj

Istraživanje je provedeno na uzorku od 1200 ispitanika koji su, kako navode, reprezentativni za cijelu državu.

"U slučaju raspisivanja referenduma o pristupanju BiH u EU, za članstvo bi glasalo 74,4% građana, odnosno, gotovo tri četvrtine građana. Ulazak u EU bi podržalo 86,1 posto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 54,1% te u Brčko distriktu 74,7%. U odnosu na prošlu godinu, za 4,5% je povećan broj građana koji bi dali glas za ulazak BiH u EU, a za 5,1% smanjen broj onih koji bi glasali protiv", navode iz Direkcija za evropske integracije BiH.

Ovi podaci nisu realni kada je riječ o podršci iz Srpske, stav je ministra Klokića. Republika Srpska jeste za Evropsku uniju, ali pod uslovom da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum, nadležnosti i vrijednosti za koje se Srpska zalaže, ali imajući u vidu dvostruke aršine Evropske unije prema njihovim članicama i Srpskoj, to trenutno nije moguće, poručuje Klokić.

"Nisu to realni podaci. Ja bih to odmah u startu podijelio sa dva kada govorimo o podršci iz Republike Srpske. Dakle, ako je to 50 i nešto odsto, realno je 25, do maksimalno 30 odsto. Najveći optimisti bi rekli da je to 30%. Suština jeste taj odnos zvaničnika EU prema Srpskoj", kaže Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.

Sa ovim podacima ne slažu se ni banjalučani. Barem oni sa kojima smo razgovarali.

"Da se sutra raspiše referendum da li biste glasali da BiH uđe u EU? Ne bih. Zbog čega? Ne bih voljela da uđemo u EU, svakako će se raspasti uskoro, barem se nadam".

"Ne bih. Protiv sam ulaska u EU".

"Protiv sam. Zbog čega? Zato što lažu i daju neke uslove i standarde koje mi nikada nećemo ispuniti. Prema tome, ako žele da nas prime ovakvi kakvi jesmo – neka to i učine. Ako neće – neka nas ne pate. Ništa od EU".

"Protiv sam. EU samo što nije nestala".

"Protiv sam jer ništa dobro od njih nema za nas", kažu građani.

Evropska unija ima izrazito licemjerne stavove prema Srpskoj, zato je negodovanje građana opravdano, ističe Srđan Mazalica.

"Mislim da je taj procenat uvijek bio niži, čak i u vrijeme najvećeg evrooptimizma. Upravo iz svih razloga skepticizma domaćih političara i građana, mislim da je to daleko niži procenat. To istraživanje je prenaduvano jer to DEI služi da opravda određena sredstva koja žele da povuku, a sve pod okriljem toga da to građani žele, pa sada ispada da mi tražimo nešto", rekao je Srđan Mazalica, zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Istraživanje pokazuje objektivan stav građana BiH, ali taj broj trebalo bi da bude veći, poručuje Zdenko Ćosić. Pa ipak, prvo je potrebno riješiti unutrašnje probleme, dodaje.

"Treba ulagati veći napor da u cijeloj BiH bude mnogo veći broj pristalica EU jer jedino to BiH može osigurati perspektivnu i stabilnu budućnost. Naravno, uvijek se pojavljuju ovi naši unutrašnji problemi, a jedino to je preduslov rješenja naših problema – postizanje trajnog dogovora oko budućnosti BiH", rekao je Zdenko Ćosić, poslanik HDZ-a BiH u predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Možda Hrvati u BiH žele, ali Bošnjacima sigurno ne odgovara ulazak u Evropsku uniju, objašnjava Mazalica.

"Mislim da čak ni Bošnjaci nisu toliko zainteresovani za EU. Mislim da je EU za njih, kao muslimane, neprijateljsko okruženje i dosta njih to smatra. Čak i njihove političke elite glume neku posvećenost na putu ka EU, a da njima taj put služi samo da ostvare svoje ratne ciljeve i da uzmu od Republike Srpske neke nadležnosti i da ih prebace na nivo BiH", kaže Srđan Mazalica, zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Bosna i Hercegovina godinama tapka u mjestu kada je riječ o evropskom putu. Još nisu ni započeli pregovori sa Evropskom unijom, a po svemu sudeći ni neće uskoro dok se ne postigne unutrašnji dogovor. Kako sada stvari stoje u odnosu na BiH i EU, pitanje je šta će i u kakvom formatu i kapacitetu opstati.