U Petrovu obilježen Dan nestalih: Majke nemaju gdje upaliti svijeću

Na Dan nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske odaje se dužna počast svim poginulim borcima i civilima, sa posebnim pijetetom prema onima za čijim se posmrtnim ostacima se i danas traga.

Dok god postoji ijedna porodica koja ne zna gdje počiva njen najmiliji, naša je dužnost da ne prestanemo da tražimo odgovore i istinu.

Traganje za nestalima nije tehničko ili administrativno pitanje to je pitanje pravde, ljudskog dostojanstva i odnosa prema žrtvama i njihovim porodicama - naglasio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Premijer Savo Minić poručio je da će Republika Srpska završiti posao traženja nestalih i jačati svoje kapacitete kako ne bi bile uzaludne srpske žrtve.

Obilježavanje Dana nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu je trenutak duboke ljudske boli, ali i poziv na nepokolebljivu istrajnost u traganju za istinom i pravdom, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

"Datum 30. avgust je od republičkog značaja jer je to dan kada tišina govori više bilo od koje riječi, kada je neizvjesnost sve veća, a sjećanje jedina najjača veza i nit sa onima koji ni 31 godinu nakon rata nisu našli svoj smiraj u vječnoj kući na tlu Republike Srpske", naglasio je Dodik povodom obilježavanja Dana nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu kod Manastira Svetog Nikole na Ozrenu u opštini Petrovo.

Ružica Pejić iz Vozuće u ratu je izgubila 12 članova porodice, pronašla je samo lobanju svog muža dok za posmrtnim ostacima ostalih i dalje traga.

"Našla sam lobanju, sahranila u tom mudžahedinskom kampu u Kamenici..pitamo se gdje su ostale kosti i sumnjamo da su odnesene da ne kažem gdje da se napuni broj, u to sumnjamo, nije samo ja već mnogi", kaže Ružica Pejić.

"Nekad je čovjek sretan samo kad nađe kosti vjerujte... I to da imaš gdje otići i zapaliti svijeću" rekla je Gina Kolevski, majka poginulog snimatelja Saše Kolevskog.

Porodice nestalih Srba ni više od tri decenije nakon rata ne znaju sudbinu svojih najbližih. Isidora Graorac upozorava da Republika Srpska i dalje traga za više od 1.600 lica, među kojima je veliki broj civila, ali i djece. Zbog toga traži da se proces traženja nestalih ponovo vrati pod punu nadležnost Republike Srpske.

"S obzirom da je sav taj proces koji se dešavao i koji se ticao traženja nestalih prenesen na nivo BiH, mi insistiramo i tražimo da se koliko je to moguće u zakonskim okvirima vrati na nivo Republike Srpske, jer to je ono što dugujemo našim poginulim i nestalim borcima i stradalim civilima koji su izgubili život na najmonstruozniji način", poručuje Isidora Graorac, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručuje da institucije Srpske neće odustati od potrage za nestalima.

"Sve ćemo uraditi dok ne nađemo i zadnjeg srpskog borca i civila i džaba pokušavaju..protok vremena i sve ostalo da onemoguće to..kod nas u pravoslavlju kaže sahrana po vjerskim i mjesnim običajima...ove majke nemaju gdje da upale svijeću a mi non-stop slušamo kako smo mi neki zločinci ..i ne jedna, hiljade srpskih majki", rekao je Minić.

U ime Vlade Srbije počast stradalim borcima odao je državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Nikola Vukelić kaže da je izbor srpskog naroda devedesetih opstanak i odbrana.

"Srpskom narodu u Republici Srpskoj je namijenjena uloga da ѕe nastavi onaj pokolj koji smo proživeli u Drugom svetskom ratu , ali zahvaljujući istorijskom iskustvu, zahvaljujući otporu to je sprečeno i srpski narod je opstao na ovim prostorima", kaže Nikola Vukelić, državni sekretar u Ministarstvu za rad i zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije.

U bazi podataka Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica do sada su prijavljena 5.773 nestala lica. Republika Srpska i dalje traga za 1.616 lica, od kojih je 981 civil i 10 d jece. U temelje Republike Srpske život je ugradilo 23.749 boraca i 6.481 civil, a najveća stradanja bila su tokom 1992. godine, kada je bilo oko 13.000 srpskih žrtava.