Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Nakon što su prije dvije nedjelje otkriveni prvi pacijenti sa teškim, neuroinvazivnim oblikom groznice Zapadnog Nila - dvije osobe iz Beograda, posljednji podaci pokazuju da su još četiri osobe u Srbiji oboljele od ovog virusa koji prenose komarci.
Na osnovu podataka dostavljenih Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", na teritoriji Srbije je, od početka sezone nadzora, 1. juna 2026. godine, do 16. avgusta, registrovano ukupno šest slučajeva neuroinvazivnog oblika groznice Zapadnog Nila.
Slučajevi su registrovani na teritoriji tri okruga:
U sezoni nadzora 2026. godine, zaključno sa 13. avgustom, u državama Evropske unije (EU) i Evropskog ekonomskog prostora (EEP) slučajevi obolijevanja od groznice Zapadnog Nila kod ljudi registrovani su u Italiji, Grčkoj, Rumuniji, Španiji, Francuskoj i Njemačkoj. U regionu je obolijevanje registrovano i u Sjevernoj Makedoniji.
Kako navode u "Batutu", od početka sezone transmisije 2026. godine, zaključno sa 13. avgustom, ukupno je identifikovano 75 područja zahvaćenih virusom Zapadnog Nila u sedam evropskih zemalja. Zahvaćena područja su registrovana u:
U ovih sedam zemalja prijavljeno je ukupno 426 lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila kod ljudi: u Italiji 224, Grčkoj 105, Španiji 42, Sjevernoj Makedoniji 30, Rumuniji 18, Francuskoj 6 i Nemačkoj 1 slučaj.
Glavni prenosilac virusa je vrsta Culex pipiens
Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni prenosilac virusa je vrsta Culex pipiens — takozvani domaći ili riječni komarac koji je široko rasprostranjen u našoj zemlji.
- Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra mjeseca - navode u "Batutu".
Budući da vakcina protiv ove bolesti ne postoji za ljude, jedini efikasan način prevencije jeste sprečavanje uboda insekata i smanjenje njihove populacije.
Simptomi bolesti nastaju 3 do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.
Kod oko 80 odsto zaraženih osoba infekcija protiče asimptomatski. Oko 20 odsto inficiranih osoba ima blagu kliničku sliku u vidu:
Simptomi koji ukazuju na neuroinvazivni oblik bolesti su visoka temperatura, jake glavobolje, ukočenost vrata, dezorijentisanost ili slabosti
Kod jednog oboljelog na 150 inficiranih dolazi do razvoja teške kliničke slike sa znacima upale mozga (encefalitis) ili upale moždanica i kičmene moždine (meningitis), odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti.
- Tada u kliničkoj slici, pored groznice i glavobolje, dolazi do pojave ukočenosti vrata, stupora, dezorjentacije, kome, tremora, konvulzija, mišićne slabosti i paralize. Ovi simptomi mogu da traju nekoliko nedjelja, sa mogućim trajnim neurološkim oštećenjima - objasnila je ranije za "Blic zdravlje" primarijus dr Slavica Maris, specijalista epidemiologije i načelnica Jedinice za zarazne bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje.
Institut "Batut" apeluje na građane da primjenjuju mjere lične zaštite kako bi smanjili rizik od zaražavanja:
Iz "Batuta" podsjećaju da se u slučaju putovanja u inostranstvo, posebno u tropske i suptropske predjele, striktno primjenjuju sve mjere zaštite.
Ukoliko se primjete bilo kakvi simptomi koji ukazuju na neuroinvazivni oblik bolesti (poput visoke temperature, jake glavobolje, ukočenosti vrata, dezorijentisanosti ili slabosti), odmah se obratiti izabranom ljekaru.
(Blic)
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.
Najnovije
17
20
17
11
17
10
17
04
17
00
Trenutno na programu