Evropska unija odustala od Kanade

Sporni izraz uklonjen je iz nacrta zajedničke deklaracije EU i Kanade, koja bi trebalo da bude usvojena na samitu u Montrealu ove sedmice. Umjesto „pridruženog članstva“, u dokument je uvrštena formulacija „sve tješnja povezanost“.

Ova promjena pokazuje da među članicama Evropske unije još ne postoji saglasnost o tome kakav bi poseban status Kanada mogla da dobije, niti kako bi takav oblik saradnje funkcionisao u praksi.

Njemačka i još tri zemlje izrazile rezerve

Do izmjene dokumenta došlo je nakon intenzivnih konsultacija kabineta predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte (António Costa) sa predstavnicima više država članica, među kojima je Njemačka imala značajnu ulogu.

Prvobitni nacrt deklaracije dostavljen je u utorak državama članicama na usaglašavanje po takozvanoj proceduri ćutanja, prema kojoj se dokument smatra prihvaćenim ukoliko nijedna zemlja ne uloži formalni prigovor.

Međutim, Njemačka, Francuska, Italija i Grčka iznijele su rezerve na predloženi tekst, zbog čega je deklaracija izmijenjena i ponovo dostavljena na razmatranje.

Prema informacijama kanadskog javnog servisa Si-Bi-Si (CBC), upravo je Berlin insistirao na uklanjanju izraza „pridruženo članstvo“, smatrajući ga neprihvatljivim.

Njemački stav je da bi saradnju sa Kanadom trebalo graditi kroz konkretne sporazume i jasno definisane mehanizme, umjesto uvođenja novog statusa koji nije predviđen osnivačkim ugovorima Evropske unije.

U Berlinu strahuju da bi upotreba takvog termina mogla da otvori niz pravnih pitanja.

Zanimljivo je da je njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) ranije predlagao slično rješenje za Ukrajinu, koje bi Kijevu omogućilo određene bezbjednosne garancije prije eventualnog sticanja punopravnog članstva u EU.

Ideja potekla od Ursule fon der Lajen

Mogućnost da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije u septembru je predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen), tokom obraćanja Evropskom parlamentu o stanju Unije.

Njen prijedlog iznenadio je dio evropskih zvaničnika, prije svega zbog činjenice da važeći ugovori EU ne poznaju status „pridružene članice“ u obliku koji je predložen za Kanadu.

Iako evropski propisi definišu uslove i postupak za sticanje punopravnog članstva, poseban model pridruživanja koji bi Kanadi omogućio bliže veze sa Unijom bez formalnog pristupanja još nije pravno uređen.

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) ranije je govorio o potrebi stvaranja „saveza za budućnost“, naglašavajući da je za Otavu mnogo važnije šta će buduća saradnja konkretno obuhvatati nego kako će se takav odnos zvanično nazivati.

Karni je poručio da je izbor odgovarajućeg naziva za novi oblik saradnje prvenstveno pitanje o kojem treba da odluči evropska strana.