Lekorni zatražio uvođenje "djelimičnih policijskih časova" u gradovima Francuske
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Francuski premijer Sebastijen Lekorni izjavio je danas da je od gradskih uprava u zemlji zatražio da uvedu "niz djelimičnih policijskih časova počev od večeras", sa ciljem zaštite privrednih subjekata.
Lekorni je nakon sastanka međuministarskog kriznog štaba naveo i da će detalji o obimu ovih mera biti objavljeni kasnije u toku dana, prenosi Figaro.
On je najavio da će od sutra početi primejna programa za slučaje djelimične nezaposlenosti za privredne subjekte pogođene neredima, koji će vlada finansirati u potpunosti.
"Riječ je o mjeri usmjerenoj na očuvanje radnih mjesta, jer ne dolazi u obzir da nakon fizičkog uništenja koje se već dogodilo, uslede i socijalne posljedice u vidu gubitka radnih mjesta", rekao je Lekorni.
Lekorni je rekao da vlada "nema šta da krije" nakon nereda širom zemlje tokom vikenda.
"Francuzi moraju da shvate kako je nered organizovan na potpuno neviđen način, posebno tokom dana od strane krajnje ljevice, a uveče od strane opšte delinkvencije", rekao je Lekorni i pozvao na "snažan krivični odgovor na nasilje".
On je optužio "ultralevi pokret" da želi da organizuje "duboke nerede u zemlji do predsjedničkih izbora".
- Postoji čitava mreža aktera koji bi mogli biti mobilisani da čak dovedu u pitanje vrijeme održavanja predsjedničkih izbora i samo održavanje predsjedničkih izbora - rekao je on, dodajući da će održati "poseban sastanak" sa ministrom unutrašnjih poslova Loranom Nunjezom i obavještajnim službama u vezi sa tim pitanjem.
Ranije danas portparolka francuske vlade Mod Brežon izjavila je da predsjednik krajnje levičarske stranke Nepokorena Francuska Žan-Lik Melanšon zagovara "oblik pobune protiv Republike".
"Već nekoliko godina, Nepokorena Francuska navikava nas da budemo u ovoj strategiji ekstremnog sukoba na potpuno pretpostavljen način. Sve ovo proizilazi iz izuzetno jasne izborne strategije", ocijenila je Brežon.
Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza, Kreteju, a povod su bili katastrofalni uslovi u prosvjeti - hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene, oronule školske zgrade.
Protesti su radikalizovali i proširili su se na srednje škole i fakultete širom zemlje, praćeni masovnim blokadama i sukobima sa policijom.
Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta "Žuti prsluci", a prvobitnim zahtjevima za reformu obrazovanja priključili su se i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cijena goriva i vladinih mjera štednje.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.
Više iz rubrike
Najnovije
Najčitanije
15
21
Stravične poplave u Španiji: Bujice nose automobile, ima mrtvih
15
17
Došli zbog buke, pa doživjeli horor: Muškarci pretukli policajku
15
17
Hus: Džoni Štulić je loš čovjek
15
12
Potvrđena optužnica protiv Poljaka za paljevinu oltara u Međugorju
15
06
Ubrali ste gljive i nosite ih u Hrvatsku: Koja pravila vrijede na granici?
Trenutno na programu