Posljednji ples Antonija Guteresa, ili kako su Ujedinjene nacije preživjele još jednu godinu

"Teško je i zamisliti tako zastrašujući scenario kao ovaj sa kojim se sada suočavamo", riječi su Antonija Guteresa, generalnog sekretara Ujedinjenih nacija čiji se drugi mandat završava krajem godine.

Lista problema o kojoj je Guteres govorio je dugačka – rat Ukrajine i Rusije, rat Amerike i Irana, ofanziva Huta na obalama Crvenog mora, građanski rat u Sudanu, pobuna islamista u Maliju, energetska kriza i sveopšti alarm zbog brzog razvoja tehnologija.

Tanjug/AP Photo/Petros Karadjias

Istovremeno, Ujedinjene nacije biraju novog šefa, koji će se u nebesko-plavu zgradu na Ist Riveru, koju su projektovali Volas Harison, Oskar Nimajer i Le Korbizije, useliti u januaru. Poslije tri kruga preliminarnih glasanja u Savjetu bezbjednosti, još nije sasvim jasno ko će naslijediti Guteresa.

Izvjesno vrijeme činilo se da bi to mogla biti bivša čileanska predsjednica Mišel Bašele, ali se ona poslije trećeg kruga tajnog glasanja, održanog u petak, povukla iz trke.

Za popunjavanje Guteresovog mesta ostalo je sedam kandidata: Karolin Rodrigez Birket iz Gvajane, Rebeka Grinspan iz Kostarike, šef IAEA Rafael Grosi, Marija Fernanda Espinosa iz Ekvadora, Meki Sal iz Senegala, Olara Otunu iz Ugande i Ivona Baki.

Članice Savjeta bezbjednosti još nisu postigle konsenzus o ovom pitanju.

Tanjug/AP/Pool/Charly Triballeau/

Sadašnji sastav Savjeta bezbednosti, suštinski, predstavljao je prvi ozbiljan spoljnopolitički poraz njemačkog kancelara Fridriha Merca, čija zemlja prvi put nije uspjela da zauzme jedno od mjesta nestalnih članica Savjeta bezbjednosti, koja pripadaju grupi zapadnoevropskih država. Na mjesta koje je merkala Mercova diplomatija zasjeli su, početkom juna, Austrijanci i Portugalci.

Sve nevolje 2026. godine

Kada je, prije deset godina, Guteres na mjestu šefa UN zamijenio Ban Kimuna, niko nije mogao ni da zamisli da će svijet 2026. godine biti ozbiljno uzdrman serijom zastrašujućih sukoba, sve žešćim posljedicama globalnog zagrijevanja i neobuzdanim razvojem vještačke inteligencije.

Upravo zbog toga, čini se, Ujedinjene nacije su ovogodišnje okupljanje svjetskih lidera nazvale "Obnova povjerenja, upravljanje promjenama: Ujedinjene nacije koje doprinose svima".

Najveći problem svjetske organizacije sadržan je upravo u prvom dijelu imena. Povjerenje u Ujedinjene nacije ozbiljno je uzdrmano serijom sukoba u čijem rješavanju Guteresove diplomate slabo ili nikako ne učestvuju – od rata u Pojasu Gaze, sukoba administracije Donalda Trampa sa vjerskim liderima u Teheranu, haosa uz obale Crvenog mora, pa sve do niza kriza koje potresaju Afriku.

Istovremeno, domet uticaja UN dodatno su umanjile podjele u Savjetu bezbjednosti, jer su Sjedinjene Države u posljednjih godinu dana u dva navrata snagom veta zaustavljale rezolucije koje su se odnosile na palestinsko pitanje, dok su Rusi i Kinezi na isti način sprečavali djelanje u iranskom slučaju.

Slobodni pad, koji su u ovo vrijeme prošle godine Ujedinjenim nacijama predviđali veterani svjetske diplomatije, ipak, nije se desio, iako je i dalje jasno da ova organizacija, iz godine u godinu, polako gubi značaj mahom zbog nemogućnosti da djeluje u rješavanju najvećih svjetskih kriza.

Tramp nastupa prvi

Vladar unilateralnih akcija, američki predsjednik Donald Tramp govoriće pred Generalnom skupštinom UN već u utorak prije podne, kada će, kako se očekuje, još jednom oštro kritikovati svetsku organizaciju zbog niza manjkavosti.

"Ulažemo velike nade (u UN), ali nisu dobro vođene. Iskreno, ne rade baš najbolje. Moraju da se saberu", riječi su kojima je Tramp, u februaru, opisao Ujedinjene nacije.

Upravo zbog takvog stava, i zvaničnici UN ali i ostale diplomate će sa pažnjom slušati njegov govor, pokušavajući da dokuče kakav će odnos Bijela kuća imati prema svjetskoj organizaciji u budućnosti.

Tanjug/AP/Jacquelyn Martin

Da stvari ne budu sasvim crne, Amerikanci su, pred početak ovog 81. po redu zasjedanja Generalne skupštine, uplatili 725 miliona dolara u budžet UN i još 102 miliona za mirovne misije.

"SAD još uvijek duguju 1,3 milijarde dolara", rekao je portparol UN Farhan Hak.

Navodno, tokom samita svjetskih lidera, Tramp će se, po prvi put od kada je ponovo zaseo u Ovalnu kancelariju, sastati sa Guteresom. Tokom ovih devet mjeseci, tvrde zvaničnici obe strane, šef Bijele kuće i prvi čovjek UN nisu razgovarali ni telefonom.

Guteres će, pak, izvijestiti ostatak sveta o rezultatima ambiciozno zamišljene reforme UN, koje prethodnih godina prati glas preskupe, korumpirane i prije svega neefikasne organizacije.

Potpuno nove Ujedinjene nacije, kako ih je prije tačno godinu dana najavio Guteres, morale bi mnogo uspešnije da se uhvate ukoštac sa sve žešćim geopolitičkim tenzijama, ratovima u Ukrajini i Pojasu Gaze, ali i problemima poput nejednakosti, globalnog zagrijevanja i izazovima proisteklim iz tehnološkog napretka.

Od tada, otkaz su dobile hiljade zaposlenih u UN, ali su teret reformi osetile izbjeglice, prognanici i sirotinja širom svijeta, jer je na raspolaganju bilo manje hrane, vakcina ili šatora.

Pozivajući svjetske lidere na svetski sajam diplomatije, Guteres je krajem prošle sedmice najavio "proslavu postignutih rezultata i onoga što se očekuje". Šta god to bilo.

(RTS)