„Ulazimo u nepoznato“: Dolazi najjači El Ninjo u posljednjih hiljadu godina

Najnovija mjerenja pokazuju da je porast temperature u samom centru El Ninja u Tihom okeanu dostigao 3,05°C. Ovo prevazilazi prethodni apsolutni rekord od 3,02°C zabilježen krajem novembra 2015. godine, što je bio najviši nivo izmjeren u 150 godina modernih mjerenja. Ova temperatura je izračunata u odnosu na prosjek za period od 1991. do 2020. godine.

Većina meteorologa koristi 30-godišnji pokretni prosjek kao polaznu tačku, koji uzima u obzir globalno zagrevanje izazvano ljudskim djelovanjem. Ovaj indikator, poznat kao ONI (Nino3.4), takođe je na ivici da obori rekord, padajući samo stoti dio stepena iza rekorda iz 2015. godine. Oba proračuna se zasnivaju na podacima američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

Očekivao se „zapanjujući“ El Ninjo

Najnovije procjene predviđaju da bi vrhunac u novembru i decembru mogao dostići čak 4,0°C, prema prosjeku 14 različitih prognostičkih modela koje je analizirao klimatolog Zik Hausfater.

Ovi brojevi su toliko zastareli da ih je Hausfater nazvao zapanjujućim, dok drugi stručnjaci već govore o fenomenu „nivoa Godzile“. Svako povećanje temperature od više od 0,5°C smatra se El Ninjom, dok se vrijednosti iznad 2°C zvanično klasifikuju kao „veoma jak“ ili „super“ El Ninjo.

Trenutni El Ninjo će vjerovatno biti najjači takav događaj u najmanje 1.000 godina. Ubrizgaće ogromnu količinu dodatne toplote u atmosferu koja se već brzo zagreva zbog sagorevanja fosilnih goriva. Očekuje se da će ovaj dvostruki udarac učiniti 2027. godinu najtoplijom godinom u istoriji.

Klimatska kriza izazvana zagađenjem fosilnim gorivima već pogoršava vremenske ekstreme i odnosi ljudske živote. Novi El Ninjo će te uticaje podići na još veći nivo, a promene u ustaljenim vremenskim obrascima već počinju da ostavljaju svoj trag širom planete.

Prošli su prouzrokovali štetu od stotina milijardi, ovaj ih ostavlja u prašini

„Izuzetno jaki El Ninjo događaji, poput onih 1997/1998. i 2015/2016. godine, prouzrokovali su štetu od stotina milijardi dolara širom svijeta. Ovaj ostavlja one prošle daleko iza sebe“, upozorava Hausfater u analizi za Karbon Brif.

Profesorka Friderike Oto sa Imperijal koledža u Londonu ističe da je ovo ogromno preuređenje energije unutar klimatskog sistema: „Ovo je opasno jer se dešava u već zagrijvajućem klimatskom sistemu koji je pod ljudskim uticajem. Kao rezultat toga, vidjećemo neviđene ekstremne temperature na mnogim mjestima širom svijeta, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, bezbjednost hrane i nestašicu vode. El Ninjo dolazi i prolazi, ali sve dok sagorevamo fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj pozadini, što zajednicama čini mnogo teže da se nose sa posljedicama.“

Vrućina i suša u Indoneziji već su izazvali rekordne šumske požare i opasno zagađenje vazduha, dok Indija nije dobila ključne monsunske kiše. Suša u Centralnoj Americi i na Karibima uništava useve i usporava pomorsku trgovinu, jer nivo vode u Panamskom kanalu opada. Svjetski program za hranu upozorio je u avgustu da bi efekti El Ninja mogli gurnuti oko 50 miliona ljudi u akutnu glad i izazvati novi nagli rast cijena hrane.

Poplave, suše i pretnja globalnoj ekonomiji

Godine El Ninja donose znatno jače kiše i poplave u nekim dijelovima svijeta. Peru i Čile već pate, a pristup Maču Pikčuu je otežan. Rog Afrike je posebno osjetljiv na obilne pljuskove, dok se očekuje da će jug Sjedinjenih Država iskusiti obilne zimske padavine.

Ljeto na južnoj hemisferi biće znatno toplije i sušnije, što će doneti veći rizik od požara i suša u Australiji i južnoj Africi. Jači tajfuni se očekuju i na Pacifiku, dok El Ninjo, s druge strane, obično usporava uragane na Atlantiku, gdje, neobično, ove godine do sada nije zabilježen nijedan.

Naučnici se plaše da bi klimatska kriza mogla da poremeti uobičajena pravila po kojima se ovaj fenomen ponaša, što bi zemljama znatno otežalo pripremu za predstojeće udare. Svjetska meteorološka organizacija UN pokrenula je najveću operaciju u svojoj 50-godišnjoj istoriji kako bi pomogla nacionalnim meteorološkim službama da blagovremeno objavljuju prognoze.

„Ulazimo na nepoznatu teritoriju“

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je da planeta ulazi u nepoznato područje i opasnu zonu vremenskih ekstrema. Profesor Bil Mekgvajer za Gardijan je naglasio da bi ovo mogla biti jedna od najvećih vremenskih promjena u posljednjih hiljadu godina koja će donijeti niz katastrofa, podsećajući da je super El Ninjo 1997. i 1998. godine donio gubitke od 5,7 biliona dolara svjetskoj ekonomiji.

„Sve posljedice El Ninja pojačavaju se globalnim klimatskim promjenama“, zaključuje profesor Kevin Trenbert iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja SAD. „Neviđeni toplotni talasi i šumski požari koje smo vidjeli u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji su samo mali uvod u ono što dolazi", prenosi Indeks.