Rat je podignut na novi nivo: Kako su Huti za 18 sati osvojili cijelu obalu

Navedenim uspjehom Huti ( Pokter Ansar Alah) su nanijeli težak udarac jemenskoj vladi koju podržava Saudijska Arabija. Analitičari taj pomak ocjenjuju najznačajnijim regionalnim razvojem događaja otkako su SAD i Izrael u februaru izveli napade na Iran.

Ansar Allah Media Office via AP

Korijeni sukoba s Rijadom sežu u 2004. godinu, kad je šiitski pokret Ansar Alah, poznatiji kao Huti, prvi put digao oružje protiv tadašnjeg jemenskog predsjednika Alija Abdulaha Saleha i optužio Saudijsku Arabiju da finansira i usmjerava njegov obračun s njihovom zajednicom u sjevernoj provinciji Sada.

Nakon što su 2014. Huti iskoristili talas nezadovoljstva korupcijom i zauzeli glavni grad Sanu, primoravši predsjednika na bijeg u Aden, Saudijska Arabija ulazi u rat na čelu koalicije arapskih država, zvanično s ciljem vraćanja priznate vlade na vlast, a stvarno i zbog straha od iranskog uporišta na svojoj južnoj granici te želje da osigura nadzor nad Bab el Mandebom, ključnim izvoznim koridorom za vlastitu naftu.

Google maps

Taj je rat ostao u zastoju puno desetljeće, uprkos primirju iz 2022, a sadašnja eskalacija predstavlja njegov najintenzivniji nastavak.

Osvojili obalu za 18 sati

Drugi sukob, onaj s Izraelom, ima drugačije ishodište.

Huti su gotovo od osnivanja pokreta devedesetih usvojili parolu poznatu kao „al-Sarha“ (Krik) – „Bog je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Jevrejima, pobjeda islamu“ – kao dio šire antiimperijalističke i anticionističke ideologije bliske iranskoj revolucionarnoj retorici, no do 2023. ta je parola ostala uglavnom simbolička.

Ansar Allah Media Office via AP

To se promijenilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, kad su Huti počeli ispaljivati rakete i dronove prema izraelskom lučkom gradu Eilatu te napadati brodove u Crvenom moru, u znak, kako tvrde, solidarnosti s Gazom.

Tokom idućih mjeseci pogodili su Tel Aviv jednim projektilom koji je usmrtio jednu osobu, dok su ostale projektile presrele izraelska, američka i francuska protivazduhoplovna odbrana.

Ansar Allah Media Office via AP

Taj se obrazac ponavljao u talasima, primirje u Gazi u oktobru 2025. privremeno je smirilo napade, no borbe između Izraela i Irana, koje su ponovo izbile ove godine, potaknule su hutiste da u junu obnove blokadu brodova povezanih s Izraelom, uvlačeći time jemenski sukob dublje u širi regionalni rat.

Ta dva fronta danas se prepliću: iskustvo i oružje stečeno u ratu s Izraelom i napadima na brodove u Crvenom moru, uključujući balističke projektile i dronove nabavljene uz iransku pomoć, omogućili su Hutima da vojno nadmaše rascjepkane snage jemenske vlade i preuzmu cijelu obalu u munjevitom napadu koji je trajao samo 18 sati.

Ansar Allah Media Office via AP

Analitičar Mohamad Elmasri s katarskog Doha instituta ocijenio je da je riječ o „borbenoj sili naprednijoj od one s kojom su se Saudijci sukobljavali prije desetak godina“, dodajući da je pristup iranskom oružju hutistima omogućio izgradnju impresivnog arsenala.

Bab el Mandeb

Bab el Mandebom, kojim dnevno prolazi oko 12 odsto ukupne svjetske trgovine, dodatno je dobio na važnosti otkako je Iran zatvorio Ormuski moreuz, kojim je prije rata godišnje prolazilo oko petine svjetskih energetskih zaliha.

Saudijska Arabija je nakon toga do maksimuma povećala kapacitet naftovoda koji sirovu naftu prebacuje s polja Abkaik do luke Janbu na Crvenom moru – s pet na sedam miliona barela dnevno – zbog čega sada čak 21 odsto više saudijske nafte ide prema Bab el Mandebu nego prije rata.

Upravo je to učinilo moreuz metom: promet saudijske sirove nafte kroz njega pao je u avgustu na oko 400.000 barela dnevno, broj plovidbi pao je za 60 do 70 odsto otkako brodari izbjegavaju rutu, a najnovija eskalacija donijela je dodatni pad od 46 odsto. Tržišta su reagovala munjevito.

Helima Kroft, analitičarka „RBC Kapital marketsa“, upozorila je da je „pomorski promet kroz Bab el Mandeb ozbiljno ugrožen napredovanjem hutista“, ocijenivši da bi puni rat mogao Brent gurnuti do gotovo 122 dolara do kraja godine.

Slične projekcije dijele i druge investicione banke: „Goldman Saks“ vidi mogućnost rasta prema 120 dolara ako se sukob oduži u 2027, dok „Bank ov Amerika“ očekuje raspon od 95 do 125 dolara do kraja godine.

Međunarodna agencija za energiju saopštila je da će globalna ponuda nafte ove godine pasti više nego što je ranije predviđala, dok je OPEK istovremeno peti put zaredom smanjio prognozu rasta globalne potražnje za 2026.

Prema podacima IEA, Saudijska Arabija i Rusija, drugi i treći najveći svjetski proizvođači nafte, u avgustu su zajedno crpile oko 5,5 miliona barela dnevno manje nego u januaru, što je kombinovani učinak rata s Iranom i rata u Ukrajini.

Zadovoljan Iran

Za Teheran ishod na terenu ima gotovo simboličku vrijednost. „To u suštini znači da Iran sada kontroliše Ormuski moreuz, plus još nešto“, ocijenio je Alam Saleh, profesor međunarodnih odnosa na Australijskom nacionalnom univerzitetu, dodajući da je Iran time „odigrao kartu“ globalnih cijena nafte i energetske bezbjednosti.

Tanjug / AP / Osamah Abdulrahman

Andreas Krig, vanredni profesor na londonskom Kraljevskom koledžu, ipak upozorava da su Huti „užasni“ u upravljanju osvojenim područjima i da je malo vjerovatno da će moći dugoročno održati blokadu. Saudijska Arabija konstantno ispaljuje desetine projektila na područja pod kontrolom hutista, ali zasad bez vidljivog učinka, prenosi Indeks.

Prestolonasljednik Mohamed bin Salman dvaput je telefonom zatražio od predsjednika Trampa direktne američke vazdušne udare na hutiste, no Tramp je zahtjev odbio, nudeći umjesto toga obavještajnu podršku.

Tramp je ujedno priznao da je malo vjerovatno da će rat završiti prije američkih međuizbora u novembru, a prema „Volstrit džurnalu“, njegovi savjetnici u internim razgovorima već spominju tek 2029. kao godinu završetka sukoba.