U Briselu raste zabrinutost: Šta će biti sa stubom EU?

Dvije sedmice kasnije, stranka saveznog kancelara Fridriha Merca, sa 4,9 odsto glasova, za dlaku nije uspjela da uđe u pokrajinski parlament Meklenburga-Zapadne Pomeranije. I u Berlinu je stranka izgubila gotovo deset procentnih poena i mogla bi da ostane bez funkcije gradonačelnika Berlina.

Dok Njemačka još analizira rezultate nedavnih izbora, politička pomjeranja pažljivo se prate i u Briselu, piše Dojče vele (Deutsche Welle).

Zvanično bez komentara o pomjeranju Njemačke udesno

Upitana za rezultate izbora u Saksoniji-Anhaltu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen neposredno nakon glasanja podsjetila je na „zlatno pravilo“ Evropske komisije – izborni rezultati u državama članicama po pravilu se ne komentarišu. Fon der Lajen je i sama članica CDU-a.

Znatno jasnije izrazila se visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas. Govoreći o izbornoj pobjedi AfD-a u Saksoniji-Anhaltu, rekla je:

„Doživjeli smo napade u Lajpcigu i sabotaže, a prijetnja u Evropi očigledno raste. Istovremeno, uticaj dobijaju stranke koje tu prijetnju ignorišu i tvrde da ne bismo trebali ništa da preduzimamo jer se to nas ne tiče.“

Kalas je istovremeno naglasila da je isključivo na njemačkom narodu da donosi svoje demokratske odluke. Estonska političarka, koja važi za čvrstu zagovornicu odlučne politike prema Rusiji, ipak je izrazila zabrinutost da bi Evropa jednoga dana mogla da zaključi da nije dovoljno odlučno odgovorila na rastuće prijetnje.

AfD je nakon izbornog uspjeha u Saksoniji-Anhaltu dobila podršku nekoliko evropskih političara krajnje desnice, među njima i bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana (Viktor Orbán). Poljski premijer Donald Tusk (Donald Tusk), s druge strane, izrazio je zabrinutost.

Manje pouzdanosti u spoljnoj politici?

U spoljnoj politici Fridrih Merc je, posebno kada je riječ o podršci Ukrajini, preuzeo aktivnu ulogu, između ostalog i u okviru takozvane „Koalicije voljnih“.

Prema procjeni politikologa Jakoba Rosa (Jacob Ross) iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP), unutrašnjopolitički problemi kancelara mogli bi, međutim, da imaju sve veće posljedice i po spoljnu politiku. Evropski partneri pažljivo prate situaciju u Njemačkoj, kaže Ros. To se, kako navodi, vidi i kada se Merc na međunarodnim sastancima, kao nedavno na Arktičkom samitu, suoči sa pitanjima o unutrašnjopolitičkoj situaciji.

Iz toga za mnoge partnerske zemlje neminovno proizlazi pitanje koliko će njemačka obećanja i političke obaveze ubuduće biti pouzdane. Ako unutrašnja podrška kancelaru nastavi da slabi, to bi moglo da podstakne i sumnje u dugoročnu pouzdanost Njemačke u evropskoj i međunarodnoj politici.

Slabija podrška, manji uticaj?

Politikolog Džeremi Klif (Jeremy Cliffe) i politikološkinja Jana Puljerin (Jana Puglierin) iz Evropskog savjeta za spoljne odnose strahuju da bi sve veći unutrašnjopolitički pritisak na Merca mogao da ograniči njegovu sposobnost da preuzme „evropsku lidersku ulogu“ koju želi.

Merc je takvu ulogu najavio već tokom kampanje za savezne izbore. Posebno je u pregovorima o sljedećem sedmogodišnjem budžetu EU, koji počinje 2028. godine, kancelar u posljednje vrijeme pokazao inicijativu. Zajedno sa Danskom, Nizozemskom, Austrijom i Finskom zahtijeva da se finansijski okvir od oko dva biliona evra, koji je predložila Evropska komisija, smanji za nekoliko stotina milijardi evra. Ova grupa, takozvanih „štedljivih“, takođe odbacuje novo zajedničko zaduživanje EU.

Puljerin i Klif, međutim, očekuju da bi političko slabljenje kancelara moglo da smanji izglede za proboj u pregovorima o budžetu. Onaj ko je pod unutrašnjopolitičkim pritiskom često ima manje prostora za pregovore na evropskom nivou.

„Njemačka je važan partner“

Irski ministar za evropska pitanja Tomas Bern (Thomas Byrne), čija zemlja trenutno predsjedava Savjetom Evropske unije i time koordinira pregovore, međutim, u ponedjeljak je pred novinarima naglasio da je Njemačka „vrlo važan“ pregovarački partner i da će to i ostati.

Jakob Ros iz Njemačkog društva za spoljnu politiku oprezniji je u izjavi za Dojče vele. Trenutno je teško procijeniti kakve će konkretne posljedice unutrašnjopolitička situacija u Njemačkoj imati na pregovore o višegodišnjem finansijskom okviru, kaže on.

Moguć je, kako dodaje, i suprotan scenario: savezna vlada mogla bi svoju oslabljenu političku poziciju da iskoristi kao argument za odbijanje novog zajedničkog zaduživanja ili dodatnih finansijskih obaveza. Upravo zato što je unutrašnjopolitički prostor ograničen, Berlin bi u pregovorima možda mogao da insistira na posebno tvrdoj liniji.