Za nekoliko sati ističe zadnji nuklearni sporazum SAD-a i Rusije. To je ozbiljan problem

Mreža sporazuma o kontroli naoružanja, dogovorenih tokom decenija nakon Kubanske raketne krize 1962. godine, koja se smatra trenutkom kada je svijet bio najbliži nuklearnom ratu, imala je za cilj smanjenje vjerovatnoće katastrofalnih nuklearnih napada.

Šta ako se ne dogovore u posljednjem trenutku?

Ukoliko Vašington i Moskva ne postignu neku vrstu dogovora u posljednjem trenutku, dvije najveće svjetske nuklearne sile ostaće bez ikakvih ograničenja po prvi put u više od pola vijeka, kada istekne sporazum Novi START.

Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da je predsjednik Vladimir Putin o tom pitanju razgovarao u video-pozivu u srijedu sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinping) i poručio mu da će Moskva djelovati „pažljivo i odgovorno“.

Apel pape

„Ostajemo otvoreni za istraživanje puteva za pregovore i obezbjeđivanje strateške stabilnosti“, rekao je Putin, prema Ušakovu. Sporazum Novi START, prema ocjenama stručnjaka za kontrolu naoružanja, trebalo bi da istekne u srijedu u ponoć po srednjoevropskom vremenu. Potpisan je u Pragu 2010. godine.

Papa Lav pozvao je obje strane da ne napuštaju ograničenja postavljena ovim sporazumom.

„Upućujem hitan apel da se ne dozvoli prestanak važenja ovog instrumenta“, poručio je papa Lav XIV na sedmičnoj audijenciji. „Hitnije je nego ikada zamijeniti logiku straha i nepovjerenja zajedničkom etikom, sposobnom da usmjeri odluke ka opštem dobru.“

Met Korda (Matt Korda), pomoćnik direktora Projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih naučnika, izjavio je da, ukoliko ne dođe do dogovora o produženju ključnih odredbi sporazuma, ni Rusija ni Sjedinjene Američke Države neće biti ograničene ukoliko požele da dodaju još nuklearnih bojevih glava.

Nuklearno oružje

„Bez sporazuma, svaka strana će moći slobodno da rasporedi stotine dodatnih bojevih glava na svoje razmještene projektile i teške bombardere, što bi, u maksimalističkom scenariju, približno udvostručilo veličinu njihovih trenutno raspoređenih arsenala“, rekao je Korda.

On je dodao da istek Novog START-a ne mora nužno značiti novu trku u naoružanju, imajući u vidu visoku cijenu nuklearnog oružja. Američki predsjednik Donald Tramp slao je različite signale kada je riječ o kontroli naoružanja. Prošlog mjeseca izjavio je da će, ukoliko sporazum istekne, biti postignut bolji dogovor.

Do sada, prema riječima ruskih zvaničnika, nije bilo odgovora iz Sjedinjenih Američkih Država na Putinov prijedlog da se ograničenja iz sporazuma produže i nakon njegovog isteka. Ukupne zalihe nuklearnih bojevih glava smanjene su na oko 12.000 u 2025. godini, sa vrhunca od više od 70.000 u 1986. godini, ali SAD i Rusija modernizuju svoje oružje, dok je Kina tokom protekle decenije više nego udvostručila svoj arsenal.

Velike sile

Zagovornici kontrole naoružanja u Moskvi i Vašingtonu ističu da istek sporazuma ne bi samo ukinuo ograničenja na broj bojevih glava, već bi narušio i povjerenje, kao i mogućnost provjere nuklearnih namjera.

S druge strane, protivnici kontrole naoružanja u obje zemlje tvrde da su koristi ovakvih sporazuma u najboljem slučaju nejasne, da oni koče nuklearnu inovaciju velikih sila, omogućavaju varanje i suštinski sužavaju njihov manevarski prostor.

Prošle godine Tramp je izjavio da želi da Kina bude dio mehanizma kontrole naoružanja, postavljajući pitanje zašto bi Sjedinjene Američke Države i Rusija trebalo da proizvode novo nuklearno oružje, kada već posjeduju dovoljno da unište svijet više puta.

„Ako ikada dođe vrijeme kada nam bude potrebno nuklearno oružje poput onog koje razvijamo, koje Rusija već ima, a Kina u manjoj mjeri, ali će ga imati, to će biti veoma tužan dan“, rekao je u februaru prošle godine.