
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
1972. godine Norveška je dobila priliku pridružiti se internacionalnoj organizaciji EU, odnosno Evropskoj zajednici. Premda su svi njeni susjedi pristupili ili su trebali uskoro pristupiti budućoj Evropskoj uniji, norveško stanovništvo odbilo je tu ponudu, što su pokazali rezultati referenduma.
Norveška je 1905. godine izborila nezavisnost od Švedske, nakon decenija napetosti između dvije države. U 20. vijeku Norveška se posvetila razvoju ekonomije te diplomatije kako bi postala konkurentna u evropskoj politici. Takva politika je zastala u vrijeme svjetskih ratova, posebice tokom Drugog svjetskog rata kada je okupirana.
Nakon rata Norveška se brzo priključila NATO paktu kako bi se osigurala od budućih invazija. Domaći političari nastavili su razvijati ekonomiju uz veliki naglasak na kvartarni sektor i socijalnu državu. Norveška je u to vrijeme gradila mnogo bolnica i škola te radila na smanjenju siromaštva u zemlji.
Onda je 1969. godine otkrivena nafta u okolnim norveškim morima. Za zemlju čija se ekonomija temeljila na ribarstvu i primarnom sektoru, pronalazak nafte simbolizovao je početak razvoja kao industrijske sile. Do 1972. godine pokrenut je niz projekata koje je finansirala norveška država.
U isto vrijeme počelo se pričati o priključenju EU, koji je tada postajao sve relevantniji u evropskoj ekonomskoj politici. Norveška premijerka Gru Harlem Brundtland bila je pristalica te ideje te je smatrala da će preko ekonomskih povlastica Norveška u EU moći još više prosperirati.
Norveška se trebala priključiti EU uz Veliku Britaniju, Irsku i Dansku. Ideja je došla iz Londona, gdje su se engleski političari već godinama borili da uđu u EU. Veliku Britaniju sputavao je tadašnji francuski predsjednik Šarl de Gol, koji joj je dva puta zabranio ulazak, pa su 1972. godine Britanci rekli EU da prihvati sve zemlje ili nijedna neće ući u organizaciju.
Velika Britanija uspjela je u svom naumu i ušla je u EU već iduće godine, no Norveška je 25. septembra 1972. održala referendum po kojem je 53,5 odsto građana odbilo ovu ideju. Veliki broj Norvežana smatrao je da će članstvo negativno uticati na norveško ribarstvo i poljoprivredu, a takođe su željeli „zaštititi norvešku posebnost i stil života“.
Zemlja je pokušala ući u tu organizaciju 1992. godine novim referendumom, no ni taj nije prošao. Prema norveškim podacima, javnost je danas još manje za ulazak u EU te 70 odsto stanovništva podržava ostanak izvan Unije.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Svijet
1 h
0
Svijet
1 h
0
Svijet
1 h
0
Svijet
1 h
0Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu