Large banner

Astronaut snimio ljubičasti "objekat sa pipcima", javnost u strahu

Autor:

ATV
01.04.2026 07:51

Komentari:

0
Астронаут снимио љубичасти "објекат са пипцима", јавност у страху
Foto: Pexels

Bizarni ljubičasti “objekat sa pipcima” na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), koji je fotografisao astronaut američke agencije NASA, uzbunio je javnost.

Društvene mreže su se usijale nakon što je astronaut Don Petit objavio sliku objekta koji na prvi pogled izgleda kao jaje sa tamnim pipcima – ili nešto što je izašlo iz filma “Osmi putnik”:

“Izgleda kao da će se vanzemaljac izleći iz jajeta”, napisao je jedan korisnik na Iks.

“Ubijte to vatrom”, naveo je drugi.

Ali, istina iza ovog neobičnog prizora je daleko manje zastrašujuća - i veoma fascinantna, piše “Dejli galaksi”.

Šta je na slici?

Petit je otkrio da je “vanzemaljski izdanak” zapravo dio njegovog ličnog projekta na ISS svemirske bašte. Fotografija je snimljena tokom ekspedicije 72, koja je trajala od septembra 2024. do aprila 2025, a na njoj je – umjesto “jajeta sa pipcima” – mladi krompir, koji raste u uslovima mikrogravitacije.

Ovo je mladi ljubičasti krompir u mom improvizovanom terarijumu sa svjetlom za rast - objasnio je Petit, dodajući da ga je posadio u okviru svog projekta svemirske bašte.

Љубав

Poljupcima do čeličnog imuniteta: Ljubljenje drastično popravlja zdravlje crijeva

Ovaj projekat, koji Petit obavlja u svoje slobodno vrijeme, dio je šireg istraživanja NASA-e o uzgoju hrane u svemiru i ima za cilj da istraži taj potencijal, kao neophodan korak ka podršci dugoročnim misijama, uključujući mogućnost osnivanja baza na Mjesecu ili Marsu. Krompir nije samo osnovna hrana na Zemlji. On ima ključnu ulogu i u proučavanju proizvodnje hrane u svemiru. Poznat po visokoj nutritivnoj vrijednosti, našao se i u filmu “Marsovac”, gdje protagonista uzgaja krompir da bi preživio na Marsu.

Kako raste krompir u svemiru

Prema Petitu, korijenje raste u svim pravcima u odsustvu gravitacije, dok su biljke koje je on uzgajao rasle mnogo sporije nego što bi na Zemlji.

Spor rast mogao bi da bude posljedica atmosfere, hidroponike, mikrogravitacije itd. Još uvijek nisam utvrdio tačan razlog, ali je vjerovatno izazvan stresom. Nisam primijetio nikakav uticaj zračenja na krompir – rekao je Petit.

Dok “Sajens alert” piše kako je na ISS sada potrebna samo friteza, Petitov krompir dio je šireg pokušaja testiranja održivosti različitih usjeva u svemiru. On je takođe rekao da je u prethodnim misijama uzgajao kikiriki, tikvice, brokoli, suncokret, čak i bosiljak i sadnice paradajza.

Šta NASA ovim želi da postigne?

Eksperimentišući sa različitim usjevima, uključujući krompir, paradajz i papriku, NASA želi da razumije koje biljke najbolje uspijevaju u izazovnim uslovima svemira. Pored toga, određena hrana bogata antioksidantima, poput bobičastog voća i pasulja, mogla bi da pomogne u zaštiti astronauta od svemirske radijacije, što dodatno naglašava važnost ovih eksperimenata.

Dalje od ISS, NASA zamišlja budućnost u kojoj bi svemirska poljoprivreda mogla da podrži misije na Mjesec i Mars. Agencija se nada da će ovakvim eksperimentima postaviti temelje za buduće svemirske istraživače da uzgajaju sopstvenu hranu, smanjujući zavisnost od isporuka sa Zemlje.

Kao što pokazuje Petitov eksperiment sa krompirom, čak i svakodnevni predmeti mogu da imaju duboke implikacije za budućnost svemirskih putovanja, piše “Dejli galaksi”.

Bliži se kraj orbitalne stanice

Orbitalna laboratorija vrijedna 100 milijardi dolara koja kruži na 400 kilometara iznad Zemlje, kontinuirano je popunjena posadom od novembra 2000. Sa brojnim eksperimentima u različitim oblastima - od ljudskog zdravlja do fizičkih nauka - stanica je pružila neprocjenjive podatke o tome kako život i materijali funkcionišu u svemiru. NASA, zajedno sa međunarodnim partnerima, više od dvije decenije istražuje svemirska okruženja, fokusirajući se na ključna pitanja poput efekata gravitacije na biljke i ljudsko zdravlje.

Kako se ISS približava kraju svog životnog vijeka – a to se očekuje već 2030. - NASA već planira sljedeću generaciju svemirskih stanica, a inovacije poput Petitovih eksperimenata pripremaju put za buduće svemirske misije - uključujući ambiciozni cilj uspostavljanja stalnog ljudskog prisustva na Mjesecu i, u konačnici, na Marsu.

NASA danas planira da lansira raketu za misiju oko Mjeseca, što će biti prvi let sa ljudskom posadom nakon više od pola vijeka, piše Blic.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner