Insekti su sve tiši, to znači opasnost za čovječanstvo

• Nestanak insekata direktno ugrožava proizvodnju hrane
• Insekti su rani pokazatelji štetnih uticaja zagađenja
• Pad broja insekata povezan sa širim zdravstvenim rizicima za ljude

Doktor Džozef Varon, ljekar iz Hjustona, izdao je ove sedmice oštro upozorenje, rekavši da insekti, uključujući bube, leptire, moljce, muve, komarce i pčele, nestaju dramatičnom brzinom, što je, kako je naveo, kritična crvena zastava za ekološku nestabilnost. Varon je rastuću tišinu uporedio sa opasnim trenutkom u medicini, kada pacijent iznenada utihne neposredno prije otkazivanja sistema.

"U medicini, tišina može biti alarmantnija od buke. Pacijent koji naglo prestane da izražava nelagodnost ili monitor koji prestane sa aktivnošću može signalizirati kvar sistema, a ne rješenje", rekao je Varon, navodeći da ekologija predstavlja sličan scenario i da je trenutna tišina duboko zabrinjavajuća.

Ovaj nestanak ugrožava hranu na koju se ljudi najviše oslanjaju, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke. Ključni hranjivi sastojci, vitamini, minerali i antioksidansi takođe bi nestali, što bi potencijalno oslabilo imunološku otpornost, povećalo rizik od hroničnih bolesti i promijenilo ravnotežu ljudskog zdravlja na načine koje naučnici tek počinju da razumiju.

"Trenutna tišina ne treba da se tumači kao stabilnost. To je upozorenje", istakao je Varon.

Smanjenje od 75 odsto

Ključno upozorenje stiglo je iz njemačke studije koja je pratila biomasu letećih insekata u zaštićenim područjima tokom skoro 30 godina. Do 2016. godine istraživači su otkrili da su se populacije smanjile za više od 75 odsto, čak i u regionima zaštićenim od industrijske aktivnosti, a globalne procjene pokazuju da je više od 40 odsto vrsta insekata trenutno u opadanju.

Gledajući unaprijed, predviđanja sugerišu da bi do 2030. godine do četvrtine vrsta insekata moglo biti izgubljeno ili ugroženo izumiranjem, što ističe kontinuirani i brzi trend pada.

Region

Glumio doktora, pa prevario baku: Ona mu dala 10.000 evra

"Bez insekata, sistemi ishrane se urušavaju ne samo kvantitativno, već i kvalitativno. Raznovrsnost hranjivih materija opada. Otpornost nestaje. Zavisnost od industrijskih inputa se povećava", napisao je Varon.

Zdravstveni problemi

Iz perspektive ljekara, nestanak insekata predstavlja upozoravajući signal, biomarker stresa i toksičnosti u životnoj sredini na nivou populacije.

"Porast hroničnih bolesti, metaboličke disfunkcije i imunološke disregulacije ne može se jasno odvojiti od ekološkog konteksta u kojem ljudi danas žive", rekao je Varon, objašnjavajući da u medicini, kada osjetljivi sistem prvi posustane, to signalizira ranu opasnost. Insekti, kako je naveo, igraju tu stražarsku ulogu u biologiji.

Njihov kratak životni vijek, visok metabolizam i oslanjanje na signale iz okoline čine ih izuzetno ranjivim na hemijske, nutritivne i elektromagnetne poremećaje, često mnogo prije nego što ljudi pokažu očigledne znakove bolesti. Sve više dokaza povezuje mnoge od ovih istih izloženosti sa endokrinim poremećajima kod ljudi, imunološkom disfunkcijom, neurorazvojnim efektima i metaboličkim bolestima.

Uticaj pesticida

Neonikotinoidni pesticidi, na primjer, dizajnirani su da ciljaju nervni sistem insekata, ali postoje analogni putevi kod sisara, utičući na neurorazvoj i autonomnu funkciju. Hronična izloženost niskog nivoa možda neće izazvati trenutnu toksičnost, ali je medicina više puta pokazala da odsustvo akutnih simptoma ne znači i bezbjednost.

"Zamislite dijabetičara koji se bori sa upornim, sporo zarastajućim čirevima", rekao je Varon.

Nedostatak vitalnih hranjivih materija, poput vitamina C i cinka, neophodnih za imunološku odbranu i popravku tkiva, pokazuje kako gubitak oprašivača dovodi do posljedica po zdravlje u stvarnom svijetu.

"Od suštinskog je značaja da medicinski stručnjaci integrišu procjene zdravlja životne sredine u svoju praksu, pojačavajući povezanost između ekološkog i ljudskog zdravlja", rekao je Varon, prenose mediji.

Djelujući sada, kliničari mogu pomoći u sprečavanju ekološke krize i osigurati održivu budućnost i za planetu i za ljudski život, piše Politika magazin.