Ljudi koristili psihoaktivne supstance prije 25.000 godina?

Istraživači su proučavali rijetke skeletne ostatke dvojice ranih lovaca-sakupljača, od kojih je jedan živio prije između 25.000 i 16.000 godina, a drugi prije između 7.600 i 6.300 godina, prenosi BBC.

Na njihovim zubima uočeni su neobični tragovi habanja, odnosno duboki, zaobljeni žlebovi, za koje naučnici smatraju da su nastali usljed sisanja cijelih betelovih oraha.

Betelov orah, odnosno sjeme palme Areca catechu, sadrži psihoaktivne supstance koje mogu da izazovu blagu euforiju i povećanu budnost.

Profesor Adam Brum, koji je predvodio istraživanje, ocijenio je da bi ovo mogao biti "najraniji dokaz upotrebe droge bilo gdje u svijetu".

"Iako je slabo poznata u zapadnim društvima, to je četvrta najčešće korišćena psihoaktivna supstanca na svijetu, poslije alkohola, kofeina i nikotina", naveo je on.

Istraživanje, objavljeno u časopisu "Science Advances", dovodi u pitanje raniju pretpostavku da je upotreba psihoaktivnih supstanci počela tek sa razvojem poljoprivrede i proizvodnjom fermentisanih alkoholnih pića prije oko 13.000 godina.

Zdravlje

Paracetamol može biti opasan po život: Evo kada prijeti teško trovanje

"Identifikovanjem drevne prakse koja leži u osnovi žvakanja betelovog oraha kakvog poznajemo, studija implicira da su neka moderna ponašanja uzimanja droga duboko ukorenjena u tradicijama sakupljača", objašnjava Brum.

Naučnici su eksperimentima utvrdili da se i prilikom samo sisanja cijelih betelovih oraha oslobađa dovoljna količina psihoaktivnih jedinjenja da utiče na funkciju mozga.

Istraživači navode da su efekti takvog načina konzumiranja vjerovatno bili blaži nego kod savremenog žvakanja betelovog oraha, ali da je navika mogla da bude dovoljno intenzivna da izazove ozbiljna oboljenja desni.

Betelov orah se i danas koristi u dijelovima južne i jugoistočne Azije, gdje se prerađeno sjeme miješa sa gašenim krečom i drugim sastojcima i žvaće, prenosi Tanjug.