Naučnici razvili tehnologiju koja analizom glasa otkriva poremećaje mozga

Kognitivni poremećaji mogu ukazivati na ozbiljnija oboljenja

Kognitivni poremećaji predstavljaju smanjenje pamćenja, mentalnih sposobnosti i drugih kognitivnih funkcija u odnosu na uobičajene sposobnosti određene osobe. U početnoj fazi mogu da se prikriju kao običan umor ili promjene povezane sa starenjem, ali mogu biti i prvi simptomi demencije i drugih ozbiljnih oboljenja mozga i nervnog sistema.

Rano otkrivanje kognitivnih poremećaja važan je i složen zadatak savremene medicine. Postojeće dijagnostičke metode imaju ograničenu dostupnost i zahtijevaju značajna vremenska i finansijska sredstva. Istovremeno, promjene u karakteristikama govora, uključujući intonaciju, brzinu i strukturu izražavanja, mogu se pojaviti već u ranim fazama opadanja kognitivnih funkcija.

Kako neuromreža analizira govor i prepoznaje promjene

Istraživači su osposobili sistem vještačke inteligencije da na osnovu analize snimka glasa otkriva znake kognitivnih poremećaja kod pacijenata. Prilikom razvoja modela nisu koristili posebne testove za procjenu kognitivnih poremećaja koje ljekari primjenjuju, već su se usmjerili na analizu određenih karakteristika ljudskog govora.

Vještačka inteligencija prepoznaje karakteristike glasa koje čovjek ne uočava

Razvijeni multimodalni model zasnovan na neuronskoj mreži prepoznaje semantičke (značenjske) i zvučne karakteristike govora, pojasnio je naučnik.

Društvo

Stručnjaci upozoravaju: Ovo su najčešći simptomi poremećaja rada štitaste žlijezde

"Mi, ljudi, možemo da primjetimo neka odstupanja u glasu osobe i intuitivno pretpostavimo da ona ima neko oboljenje. Ali neuromreža može da otkrije i procijeni ta odstupanja pomoću statističkih metoda. Ona obrađuje podatke, poredi ih sa podacima dijagnostikovanih pacijenata i zdravih ljudi, otkriva statistički značajne znake kognitivnih poremećaja i procjenjuje vjerovatnoću bolesti ili povrede na skali od nula do 100 odsto", objasnio je on.

Standardno testiranje na prisustvo kognitivnih poremećaja podrazumijeva da se pacijentu pokaže slika koju treba da opiše riječima. Ljekar zatim na osnovu sadržaja govora procjenjuje da li postoje poremećaji.

"Naš model radi isto, ali dodatno procjenjuje 88 različitih zvučnih karakteristika govora: kako čovjek izgovara riječi, broj pauza, koliko mu glas drhti, promjene u jačini glasa i drugo. Za obuku neuromreže koristili smo snimke govora ljudi sa kognitivnim poremećajima i snimke kontrolne grupe zdravih ljudi", naveo je Osadčij.

Društvo

Psihoterapeuti upozoravaju na porast ADHD-a među mladim ženama

Postavljanje konkretnih dijagnoza nije zadatak nove metode, ali bi lekari mogli da je koriste za preliminarni skrining kao deo sistema za podršku donošenju medicinskih odluka.

"U bliskoj budućnosti želeli bismo da razvoj dovedemo do gotovog proizvoda koji može da bude primjenjen u medicinskoj dijagnostičkoj praksi. Za to je potrebno prikupiti veliki broj audio-snimaka pacijenata, što je moguće samo u direktnoj saradnji sa klinikama. Trenutno započinjemo takvu saradnju", zaključio je istraživač.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na XV Međunarodnoj multikonferenciji "Bioinformatika regulacije i strukture genoma/sistemska biologija" u Novosibirsku.

(rt balkan)