Očajnički plan naučnika - ''udaraju'' na Sunce, posljedice nepoznate

Usljed upozorenja da bi predstojeći Super El Ninjo mogao biti najgori u zabilježenoj istoriji, jedna grupa istraživača predložila je drastično rješenje.

Naučnici kažu da bi smanjenje sunčeve svjetlosti moglo zaštititi do 75 odsto svjetskih okeana od vrelih toplotnih talasa.

Posljedice nepoznate

Zauzvrat, to bi moglo pomoći u sprečavanju nakupljanja tople vode u ekvatorijalnom Pacifiku, što "podstiče“ najekstremniji ciklus El Ninja u posljednjih 140 godina, prenosi "Dejli Mejl".

Kontroverzna metoda, poznata kao ubrizgavanje aerosola u stratosferu , podrazumijeva pumpanje ogromnih oblaka sitnih čestica na bazi sumpora u vazduh.

Ove aerosolne čestice godinama ostaju u gornjim slojevima atmosfere, reflektujući dio sunčeve energije nazad u svemir.

Ekonomija

Spremite novčanike: Vrućina nije jedina nevolja koju donosi Super El Ninjo

Prema kompjuterskim simulacijama, ovo bi moglo da održi globalno zagrijavanje na bezbjednim nivoima i dramatično smanji intenzitet i dužinu morskih toplotnih talasa.

Međutim, ova ekstremna geoinženjerska tehnika je veoma kontroverzna i čak ni istraživači nisu sigurni kakve bi bile posljedice.

Koautor studije, profesor Fibi Zarnetske sa Državnog univerziteta u Mičigenu, upozorava: "Vrlo malo se zna o ekološkim uticajima".

Da bi se spriječilo stvaranje morskih toplotnih talasa, istraživači su predložili upotrebu stratosferske aerosolne injekcije (SAI) za suzbijanje zagrijavanja Zemlje.

U svojoj studiji, istraživači su simulirali šta bi se desilo sa svjetskim okeanima u scenariju "uobičajenog poslovanja" i uporedili to sa situacijom u kojoj se koristi geoinženjering.

Ako se ništa ne preduzme, i svijet nastavi svojim sadašnjim putem, morski toplotni talasi će postati topliji i duži u 97% svjetskih okeana.

Ali ako se SAI koristi za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, oko četvrtine okeana biće zaštićeno od pogoršanja toplotnih talasa.

U agresivnijem scenariju, u kojem se klimatske promjene zadržavaju na 1 stepen, toplotni talasi će biti hladniji u 76 odsto okeana i kraći na 80 odsto lokacija.

Regioni koji su najviše koristi imali u simulacijama bili su tropski Atlantik, Indijski okean, Arktički okean i Južni Atlantski okean.

Međutim, istraživači upozoravaju da koristi nisu ravnomjerno raspoređene i da bi neka ključna područja i dalje ostala nezaštićena.

Čak i u najagresivnijem geoinženjerskom scenariju, Sjeverni Atlantik, tropski Pacifik i dijelovi Južnog okeana će i dalje doživjeti pogoršanje toplotnih talasa ako emisije ne padnu.

Glavni autor dr Lala Kounta sa Državnog univerziteta u Mičigenu kaže: "Geografija zaštite je duboko nejednaka".

El Ninjo je dio prirodnog vremenskog ciklusa koji se naziva El Ninjo-Južna oscilacija, koji se mijenja između toplih i hladnih faza svakih dvije do sedam godina.

Tokom El Ninjo ciklusa, tople vode koje se nakupljaju u Pacifiku se šire i povećavaju prosječnu temperaturu površine Zemlje.

Ovaj toplotni talas se prostire na 14.500 kilometara i formira se u Pacifiku od kraja 2025. godine.

Istovremeno, postoji još jedan morski toplotni talas koji se proteže od Papue Nove Gvineje do kalifornijske obale, gdje su temperature bile i do 3 stepena Celzijusa iznad prosjeka.

Dr Marijana Bernardi Bif i dr Franc Filip Tuhen sa Univerziteta u Majamiju upozorili su u članku za časopis "Bilten atomskih naučnika“:

"Kako se okeanske vode zagrijavaju u sjevernom Pacifiku zbog toplotnog talasa, smanjenje vjetrova može uticati i na ekvator, što znači da bi ekstremni događaji mogli doprinijeti stvaranju uslova neophodnih za El Ninjo".

"I pošto ekvatorijalno zagrijavanje utiče na sjeverni Pacifik, neviđeni El Ninjo iz 2026. godine mogao bi da pojača trajanje morskog toplotnog talasa sjevernog Pacifika, sa ozbiljnim posljedicama po ljude, divlje životinje i Zemljinu klimu", dodali su.

Iako nova studija sugeriše da bi zatamnjivanje sunca moglo pomoći u sprečavanju još jednog Super El Ninja u budućnosti, istraživači upozoravaju da ključ ostaje ograničavanje globalnih emisija.

Profesor Zarnetske je dodao: "To nije zamjena za smanjenje emisija; smanjenje emisija je i dalje prioritet i najefikasnija je mjera za ublažavanje klimatskih promjena".

Štaviše, prethodne studije su izazvale zabrinutost zbog neželjenih efekata zatamnjivanja sunca.

Studija koju je sprovela Kolumbijska klimatska škola otkrila je da bi ubrizgavanje aerosola u stratosferu moglo da izazove haos u globalnim vremenskim obrascima.

Ako bi se aerosoli ispustili u polarnim regionima, vjerovatno bi poremetili tropske monsunske sisteme, što bi moglo uticati na nivo mora, otkrili su.

U međuvremenu, ispuštanja koncentrisana u ekvatorijalnim regionima mogla bi uticati na mlaznu struju i poremetiti obrasce atmosferske cirkulacije koji provode toplotu prema Zemljinim polovima.

Dr Jing Čen, stručnjak za osvjetljavanje oblaka sa Univerziteta u Birmingemu, koji nije bio uključen u studiji, koja je ranije objavljena za "Dejli mejl", navedeno je:

"Promjena zagrijavanja sunčevim zračenjem na jednom mjestu može dovesti do promjene atmosferskog obrasca na drugim mjestima".

Kako će Super El Ninjo uticati na globalne temperature?

Prema svjetskim stručnjacima, tokom trajanja ovog fenomena, možemo očekivati temperature iznad normalnih u "skoro svim dijelovima svijeta“.

Najjači toplotni talasi se prognoziraju širom Sjeverne Amerike, Centralne Amerike, Kariba, Evrope, Sjeverne Afrike i većeg dijela Azije.

Na južnoj hemisferi, sjever Južne Amerike će vjerovatno doživjeti najjače zagrijavanje, dok se predviđa da će južna Afrika iskusiti široko rasprostranjene temperature iznad normalnih.

U Australiji se topliji uslovi očekuju uglavnom duž zapadne, južne i istočne obale, bez jasnog trenda na sjeveru.

Takođe se prognozira da će tropski regioni biti topliji nego obično, posebno Ekvatorijalna Afrika i dijelovi Jugoistočne Azije i Pomorskog kontinenta.

Globalni rast temperatura od 2016. godine prema podacima NOAA

• 2016: +1.02 stepena
• 2017: +0.93
• 2018: +0.85
• 2019: +0.98
• 2020: +1.02
• 2021: +0.85
• 2022: +0.90
• 2023: +1.18
• 2024: +1.30