Pomjeranje sata nije bezazleno: Evo kako utiče na zdravlje

Ovoga vikenda ponovno nas čeka ritual koji jedne raduje zbog dodatnog sata sna, a druge frustrira zbog narušavanja rutine i sve kraćih dana. U noći sa subote, 25. oktobra, na nedjelju, 26. oktobra 2025., tačno u 3:00 ujutro, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unazad, na 2:00.

Time se vraćamo na standardno, zimsko računanje vremena. Ali, dok se mnogi raduju prividnom dobitku, naučna zajednica sve glasnije upozorava da je cijena koju plaćamo za ovu praksu daleko veća od tog jednog 'darovanog' sata.

Nauka upalila crveni alarm: Više od obične neugodnosti

Ono što se nekada smatralo tek manjom neugodnošću, danas je prepoznato kao značajan javnozdravstveni rizik. Pomjeranje sata dvaput godišnje remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama – od ciklusa spavanja i budnosti, preko lučenja hormona i metabolizma, do krvnog pritiska i rada srca.

Tenis

Đoković i Ronaldo piju kafu na balkonu hotela: Portugalac mu je velika inspiracija

Nedavno istraživanje naučnika s prestižnog američkog Sveučilišta Stanford pružilo je najuvjerljivije dokaze do sada o dugoročnoj štetnosti ove prakse. Upoređujući tri scenarija – sadašnji sistem pomicanja sata, trajno ljetno i trajno zimsko vrijeme – otkrili su da je upravo dvostruko godišnje micanje kazaljki najgora opcija za naše zdravlje.

Njihovi modeli, temeljeni na podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pokazali su da bi ukidanje pomicanja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme imalo dramatične pozitivne posljedice. Procjenjuje se da bi se samo u SAD-u time moglo spriječiti oko 300.000 moždanih udara i smanjiti broj gojaznih osoba za čak 2,6 miliona godišnje.

Region

Htio da izbaci sina, snaju i petoro unuka: Isključio im struju i vodu, dobio ogromnu kaznu

- Što ste više izloženi svjetlosti u pogrešno vrijeme, to je slabiji vaš cirkadijalni sat. To utiče na imunološki sistem, nivo energije i druge aspekte zdravlja - upozorio je dr. Džejmi Zeitzer, glavni autor studije.

Ovi dugoročni rizici nadovezuju se na već poznate kratkoročne posljedice. Brojne ranije studije potvrdile su da u danima nakon proljetnog pomjeranja sata raste broj srčanih udara, smrtonosnih saobraćajnih nesreća i povreda na radu, što se pripisuje gubitku sna i opštem umoru.

Vječna dilema: Zimsko ili ljetno vrijeme?

Dok se većina slaže da praksu treba ukinuti, postavlja se pitanje koje vrijeme trajno zadržati. Zagovornici trajnog ljetnog vremena ističu prednosti dužih večeri, što omogućuje više slobodnog vremena nakon posla i potencijalno smanjuje stopu kriminala.

Međutim, kada je SAD 1974. zbog naftne krize privremeno uveo cjelogodišnje ljetno vrijeme, mjera je ukinuta nakon manje od godinu dana zbog negodovanja javnosti jer su djeca po mrklom mraku morala ići u školu.

Region

Siromašno čak 810.000 Hrvata: U ovim gradovima je najgora situacija

S druge strane, naučna i medicinska struka gotovo jednoglasno podržava prelazak na trajno standardno, odnosno zimsko vrijeme. Ključ je u jutarnjoj svjetlosti.

- Generalno, potrebno vam je više jutarnje i manje večernje svjetlosti kako bi vaše tijelo ostalo dobro usklađeno s 24-satnim danom - objašnjava dr. Zeitzer. Jutarnje svjetlo ključni je signal koji naš unutrašnji sat "resetuje" i usklađuje s vanjskim svijetom.

Zbog toga su vodeće medicinske organizacije, poput Američke akademije za medicinu spavanja i Američkog ljekarskog udruženja, izdale službene preporuke za usvajanje trajnog standardnog vremena kao najbolje opcije za javno zdravlje.

Politička zavrzlama koja ne poznaje granice

Uprkos naučnim dokazima i volji građana, ukidanje pomjeranja sata zapelo je u političkim lavirintima. Evropski parlament je još 2019. godine izglasao ukidanje ove prakse, s planom da se posljednje pomjeranje dogodi 2021. Ipak, države članice nikada se nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu, a pandemija i druge krize gurnule su ovu temu u drugi plan.

Prema važećim direktivama, praksa se nastavlja najmanje do 2026. godine.

Društvo

Danas slavimo svetiteljke Pelagiju i Taisu: Bile bludnice, pa se pokajale

Slična je situacija i u SAD-u, gdje je prijedlog o trajnom ljetnom vremenu zapeo u Kongresu. U međuvremenu, više od 70 zemalja svijeta, uključujući Rusiju, Tursku, Kinu, Japan i veći dio Afrike i Azije, već je odustalo od ovog, kako mnogi kažu, relikta prošlog vijeka, čija je prvobitna svrha uštede energije u modernom dobu gotovo zanemariva.

Dok čekamo politički dogovor, preostaje nam da se i ove jeseni prilagodimo. Stručnjaci savjetuju postepeno prilagođavanje ritma spavanja nekoliko dana prije promjene, izbjegavanje kofeina i teških obroka prije spavanja te maksimalno korištenje jutarnjeg dnevnog svjetla. Iako ćemo dobiti sat sna, jasno je da je rasprava o pomjeranju sata prerasla pitanje lične udobnosti i postala prvorazredno zdravstveno pitanje na koje politika i dalje nema odgovor.