Ruski naučnici tvrde: Uskoro ćemo živjeti do 120 godina

On podsjeća da je u posljednjih sto i više godina prosječan životni vijek praktično udvostručen, što je, kako kaže, direktna posljedica naučnih otkrića koja su promijenila tok istorije.

"Na primjer, 1900. godine prosječan životni vijek je bio približno 40 godina. Sada je između 70 i 80 godina, a to je postignuto zahvaljujući nauci - borbi protiv infekcija, pronalasku novih lijekova i novih dijagnostičkih alata", objasnio je on za TASS.

Danas se, ističe Sergejev, otvara novo poglavlje. Medicina, ćelijska i molekularna biologija napreduju brzinom koja do prije nekoliko decenija nije bila zamisliva. Razvoj genetičkog inženjeringa, personalizovanih terapija, regenerativne medicine i precizne dijagnostike čini da bi sljedeća starosna granica o kojoj naučnici danas razgovaraju mogla zaista postati dostižna.

Zanimljivosti

Tajna dugovječnosti velikana: Ovo su za doručak jeli patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla

Navodi da se u okviru saradnje sa NCFM (naučno-obrazovni centar osnovan 2021. godine u gradu Sarov, u Nižnjegorodskoj oblasti) već razvijaju tehnologije koje idu u tom pravcu i da je "120 godina života veoma vrijedan cilj". Dodaje da nije važno samo dostići taj broj godina, već i da tako dug život treba da bude kvalitetan.

Posebno naglašava da produžavanje života više ne podrazumijeva samo borbu protiv fizičkog propadanja, već i očuvanje mozga.

"Dugovječnost dolazi u različitim oblicima. Postoji fizička dugovječnost i postoji mentalna dugovječnost", podsjeća Sergejev. Za njega je to ključni izazov: Produžiti period u kome čovjek ostaje mentalno prisutan, radno sposoban i intelektualno radoznao.

U praksi, to znači razvoj tehnologija koje usporavaju kognitivni pad, podržavaju neuroplastičnost i čuvaju funkcije mozga mnogo duže nego što je danas uobičajeno.

Zdravlje

Naučnici otkrili tajnu dugovječnosti u DNK žene koja je živjela 117 godina

Ova tema je, kaže, posebno važna za visokoorganizovane sisteme poput Rosatoma (državna ruska korporacija za nuklearnu energiju), koji se oslanjaju na dugogodišnje iskustvo i duboko znanje svojih naučnika. U tim okruženjima se najbolje vidi koliko je bitno da "stručnjaci iz 'srebrnog i zlatnog doba' ostanu aktivni što je duže moguće", jer su upravo oni nosioci znanja koje se teško zamjenjuje. Njihova uloga nije samo u tome da nastave da rade, već i da prenose stečeno iskustvo novim generacijama, što održava kontinuitet razvoja čitavog sektora.

Sergejev ističe da ovo nije daleka fantazija, već pravac u kojem nauka već ide. Ako se napredak nastavi, ideja o životu do 120. godine, u dobrom fizičkom i mentalnom stanju, mogla bi u narednim decenijama postati novi standard, a ne izuzetak.

Svijet

Institut najverovatnije u BiH: Otac Ilona Maska razmišlja o proučavanju dugovječnosti

Putin o dugovječnosti: "Uvijek će biti malo, kao i novca"

Nedavno je tokom obraćanja na konferenciji AI Journey predsjednik Ruske Federacije izjavio je da se prosječna starost u svijetu povećava. "Sada je u nekim zemljama prosječna starost već 80 godina. Postavljamo određene ciljeve za povećanje životnog vijeka i dodao i da ako životni vijek bude i 150 godina da će "uvijek biti malo, kao i novca". Putin je takođe istakao da glavno pitanje nije u tome koliko dugo živjeti, već "kako, zašto i zbog čega". "A na ta pitanja odgovaraju naše tradicionalne vrijednosti. U osnovi razvoja naših nacionalnih platformi treba da leže tradicionalne vrijednosti svih naroda Rusije", izjavio je ruski predsjednik, prenosi RT Balkan.