Kako je nastala srpska zastava i zašto je redoslijed boja baš takav

Iako su to tek rani obrisi državnih simbola, oni su postavili temelje budućoj ikonografiji koja će vijekovima predstavljati srpsku državnost i identitet.

Međutim, da bismo došli do oblika u kom danas poznajemo našu zastavu moramo da zađemo u daleku istoriju.

Iako u srednjem vijeku, u feudalnom društvu nacija, pa tako ni zastava nije postojala, već je bila svojevrsno obilježje plemstva, naša, ipak, daleke korijene ima baš u vrijeme vladavine Nemanjića. Ipak, oblik koji nam je poznat danas dobija u vrijeme Miloša Obrenovića, vraćanja državne samostalnosti i Sretenjskog ustava. No, krenimo od 11. vijeka i dinastije Nemanjić.

Gradovi i opštine

Minić najavio pomoć za izgradnju vrtića u Pelagićevu

U ovom periodu Srbija je postala kraljevina, dobila autokefalnu crkvu i značajno proširila teritorije. Upravo tada se pojavljuje i simbol koji će postati neizostavan dio srpske heraldike - dvoglavi orao.

"Nemanjići su se ugledali na vizantijsku kulturu i iz nje su preuzeli krst sa ocilima, kao i dvoglavog orla", objašnjava Boris Marković iz Istorijskog muzeja Srbije.

"Dvoglavi orao je bio jedan od glavnih simbola vizantijske dinastije Paleologa", dodao je on za "BBC na srpskom".

Srednji vijek bez zastava naroda

Ali, koja je bila zastava Srbije u vrijeme Nemanjića? Odgovor je - nijedna.

"Zastave i grbovi tog vremena nisu bili državni simboli, već znakovi plemstva i vlastelina. Dakle, zastavu nisu imale države, već vladari i njihove porodice", objasnio je Marković.

Zdravlje

Proglašen kraj epidemije leptospiroze

U tom smislu, Srbija kao srednjovjekovna država nije imala zajedničku zastavu, već su pojedini vladari koristili lične ili porodične barjake - simbole svoje vlasti i porijekla.

Prva poznata zastava

Ipak, postoje naznake o najranijoj srpskoj zastavi za koju se zna. Prema istoriografskim zapisima, prva zastava koja se može povezati sa Srbijom potiče iz vremena kralja Stefana Vladislava, sina Stefana Prvovenčanog i unuka Stefana Nemanje, koji je vladao u prvoj polovini 13. vijeka.

Marković navodi da se pretpostavlja da je upravo Vladislav koristio zastavu crveno-plave boje. Ta zastava, napravljena od svilene tkanine - a po nekim izvorima od čohe - sačuvana je u Dubrovniku i danas se smatra jednim od najstarijih materijalnih svjedočanstava srpske simbolike.

Boje i simboli srednjovjekovne Srbije

Pored Vladislava, i kasniji vladari koristili su različite barjake. Tako je Stefan Uroš Dečanski u boju na Velbuždu 1330. godine nosio žutu zastavu - mada se u nekim izvorima pominje i zelena.

Svijet

Orban: Izbori 2026. odrediće sudbinu mađarske nacije

Njegov sin, car Dušan Silni, prema predanjima, imao je bijeli ili žuti steg sa dvoglavim orlom, koji je simbolisao carsku vlast i kontinuitet sa Vizantijom.

"Iako su sve te zastave bile simboli oblasnih gospodara i plemstva, one su vremenom postale osnova izgradnje nacionalne simbolike", rekao je Marković.

Miloš Obrenović i približavanje Rusiji

Međutim, Evropa se u 19. vijeku značajno mijenja, pa tako i Srbija, koja je vijekovima bila pod turskom vlašću.

Sedam dana prije Vaskrsa, u proleće 1815. godine, knez Miloš Obrenović okupio je svoju svitu i narod u maloj crkvi brvnari posvećenoj Svetom Đorđu. Nakon pričešća, povorka je krenula u gustu hrastovu šumu, do starog seoskog zapisa, gdje je Miloš, stojeći pred narodom, izgovorio rečenicu koja je ušla u istoriju: "Eto mene, eto vama rat sa Turcima!"

Tako je počeo Drugi srpski ustanak, trenutak koji će zauvijek obilježiti početak borbe za obnovu srpske državnosti. Narod se tada digao protiv velike sile - ne samo zbog slobode, već i zbog dostojanstva i prava da odlučuje o sopstvenoj sudbini.

Svijet

Putnik uhvaćen kako u avionu radi nešto monstruozno

Iako nepismen, Miloš Obrenović je posjedovao izuzetnu diplomatsku i političku mudrost. Njegova sposobnost da pregovara, da procijeni situaciju i djeluje odlučno, donijela mu je poštovanje i neprijatelja i saveznika.

Za samo dvadeset godina, uz malo žrtava i bez velikih bitaka, uspio je da povrati šest nahija pod srpsku upravu - bez ispaljenog metka.

Kako je za "Rinu" objasnio Aleksandar Marušić, direktor Muzeja rudničko-takovskog kraja, Miloš je u samo tri mjeseca ratovanja i vještih pregovora uspio da postavi temelje novovjekovne srpske države.

"Dokumentima je tada zagarantovano da je Srbija vazalna kneževina u okviru Turskog carstva, ali da je po pitanju unutrašnje politike apsolutno samostalna. Srbi su sami počeli da prikupljaju porez, da sude svom narodu, a u slučajevima sukoba sa Turcima odlučivale su mješovite komisije - što je ličilo na neku ranu formu moderne diplomatije", objasnio je on.

Kamen temeljac državnosti i prvi ustav

Nakon uspjeha ustanka i diplomatskih pregovora, Srbija je počela da se oblikuje kao uređena država. Samo dvadeset godina kasnije, 1835. godine u Kragujevcu, donijet je prvi ustav Kneževine Srbije - poznat kao Sretenjski ustav.

Tim dokumentom po prvi put je uspostavljena podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, čime je zaokružena priča o srpskoj državnosti.

"Ono što je Karađorđe započeo, Miloš je dovršio. Zbog toga njih dvojicu nazivamo temeljem i krovom srpske državnosti", naglasio je Marušić.

Zastava, grb i simbolika novorođene države

Uredbama turskog hatišerifa, Srbija je stekla i pravo na sopstvenu zastavu i grb.

Grb iz 1830. godine krasila su četiri čuvena slova "S" na štitu, iznad kojih su se nalazili kruna, plašt, maslinova grančica - simbol mira - i grančica hrasta, koja označava postojanost i čvrstinu temelja države.

Zanimljivo je da su Turci u početku zahtijevali da se na srpskoj zastavi nađu i četiri polumjeseca, ali je Miloš pregovorima uspio da izdejstvuje kompromisno, "solomonsko rješenje" - šestokraku zvijezdu.

Kasnije, želeći da učvrsti odnose sa Rusijom, Miloš je pitao ruske izaslanike: "Kakva je vaša zastava?". Kada su mu odgovorili da su njihove boje bijela, plava i crvena, Miloš je navodno uz osmijeh rekao: "Da se ne naljute braća Rusi - mi ćemo ih samo okrenuti".

"Tako su nastale boje današnje srpske zastave", istakao je Marušić na kraju.

Trenutni izgled usvojen je 11. novembra 2010. godine, a postoje državna, koja "za sedminu dužine zastave ka jarbolu" ima mali grb Srbije, i narodna, čisto crveno-plavo-bijela trobojka.

"U narodu se vjeruje da crvena boja na zastavi Srbije predstavlja krv prolivenu za zemlju, plava slobodu i beskraj kome se teži, dok bijela predstavlja majčino mlijeko koje hrani jaku srpsku djecu", navodi se na sajtu Vlade Srbije.