Da li tihi moždani udari mogu izazvati demenciju? Evo kako nastaje bolest

Multinfarktna demencija (MID) je vrsta vaskularne demencije čije ime doslovno znači „višestruki srčani udari“ u kontekstu mozga. Uzrokovana je oštećenjem moždanog tkiva usljed višestrukih malih moždanih udara. Ovi „tihi“ moždani udari, često toliko blagi pojedinačno da ostaju neprimećeni, prekidaju protok krvi do dijelova mozga, uzrokujući da ćelije odumru zbog nedostatka kiseonika.

Njihov kumulativni efekat tokom vremena dovodi do značajnog pada mentalnih funkcija, dovoljno ozbiljnog da ometa svakodnevni život. Bolest obično pogađa ljude između 60 i 75 godina i nešto je češća kod muškaraca.

Za razliku od Alchajmerove bolesti, koju karakteriše sporo i kontinuirano pogoršanje, MID napreduje na specifičan „stepenasti“ način. Stanje se brzo pogoršava nakon svakog novog moždanog udara, nakon čega sledi period stabilnosti. Ova nagla progresija je ključni dijagnostički indikator, iako činjenica da oba stanja mogu koegzistirati može otežati postavljanje tačne dijagnoze.

Razni simptomi

Rani znaci su često suptilni i ne moraju nužno uključivati klasičnu zaboravnost. Problemi sa izvršnim funkcijama počinju rano, kao što su teškoće u planiranju, organizovanju i rešavanju složenih zadataka kao što je upravljanje finansijama. U zavisnosti od toga koji dio mozga je pogođen, simptomi variraju.

Oštećenje frontalnog režnja može izazvati apatiju i promiene ličnosti, dok oštećenje drugih oblasti može dovesti do problema sa govorom ili vidom. Osoba može postati zbunjena, imati problema sa koncentracijom ili iskusiti primietnu usporenost u razmišljanju. Dezorijentacija na poznatim miestima, kratkoročni gubitak pamćenja i neurološki simptomi kao što su problemi sa hodanjem i ravnotežom su takođe česti. Emocionalne promene su izražene i uključuju depresiju, razdražljivost i neprimierene promiene raspoloženja, poput iznenadnog smieha ili plača.

Ubjedljivo najznačajniji faktor rizika

Visok krvni pritisak (hipertenzija) je faktor rizika, koji slabi i oštećuje zidove krvnih sudova. Ovo stanje je retko kod ljudi koji nemaju visok krvni pritisak. Drugi važni rizici uključuju dijabetes, visok nivo holesterola, pušenje i postojeće srčane bolesti.

Kako se dijagnostikuje multinfarktna demencija

Drugi važni rizici uključuju dijabetes, visok nivo holesterola, pušenje i postojeće srčane bolesti poput ateroskleroze. Pošto ne postoji jedinstveni test, dijagnoza je složen proces.

Ljekari se oslanjaju na medicinsku istoriju, neurološki pregled i ključne metode snimanja kao što su magnetna rezonanca (MRI) ili kompjuterizovana tomografija (CT). One mogu jasno pokazati oštećenje mozga uzrokovano prethodnim moždanim udarima. Neuropsihološko testiranje se takođe vrši kako bi se procenio stepen kognitivnog oštećenja i isključili drugi mogući uzroci demencije.

Promjene načina života su ključne

Pošto je oštećenje mozga trajno, ne postoji lek za multinfarktnu demenciju. Liječenje je usmjereno na sprječavanje budućih moždanih udara kako bi se usporilo napredovanje bolesti. To se postiže agresivnom kontrolom osnovnih uzroka: lekari propisuju lijekove za visok krvni pritisak, holesterol, regulaciju šećera u krvi i razrijeđivanje krvi.

Promjene načina života su takođe ključne, kao što su zdrava ishrana sa niskim sadržajem soli i masti, redovna fizička aktivnost i prestanak pušenja. Terapije poput fizičke i kognitivne terapije mogu pomoći pacijentima da se prilagode. Prognoza je nepredvidiva, a prosečno preživljavanje nakon dijagnoze je oko pet godina, kraće nego kod Alchajmerove bolesti, jer su pacijenti izloženi većem riziku od smrti od drugog, velikog moždanog ili srčanog udara, nego od same demencije, prenosi Večernji.hr.