Neke osobe ne bi smjele da jedu mandarine

Izvor:

Nova.rs

30.10.2025

12:03

Komentari:

0
Неке особе не би смјеле да једу мандарине

Evo šta trebate znati o mandarinama – šta su, koji je njihov nutritivni sastav i koje zdravstvene koristi donose, kao i kako ih pravilno čuvati.

Mandarine, klementine i narandže imaju brojne zdravstvene prednosti jer su sve varijacije iste vrste voća.

Jedna mandarina sadrži samo oko 50 kalorija. Ako zastanete u dijelu trgovine sa svježim voćem, sigurno ćete naići na nekoliko vrsta citrusa, piše "Nova.rs".

Nutritivni sastav mandarina

Mandarine se ističu izuzetno bogatim nutritivnim profilom.

Jedna srednja mandarina (88 g) sadrži:

  • Kalorije: 47
  • Ugljeni hidrati: 12 g
  • Proteini: 0,7 g
  • Masti: 0,3 g
  • Vlakna: 2 g
  • Vitamin C: 26% preporučenog dnevnog unosa
  • Magnezijum: 2,5%
  • Kalijum: 3%
  • Bakar: 4%
  • Željezo: gotovo 1%

Ovo malo, ali snažno voće osigurava više od četvrtine dnevnih potreba za vitaminom C, koji je ključan za zdravlje kože, zacjeljivanje rana i pravilno funkcionisanje imunološkog sistema.

Делегација Јавног предузећа Аутопутеви

Delegacija Autoputeva na forumu u Kini: Memorandum o finansiranju projekata u Posavini

Mandarine sadrže i značajne količine minerala. Iako nisu posebno bogate bakrom, imaju ga više nego većina voća. Bakar je važan jer učestvuje u stvaranju crvenih krvnih stanica i apsorpciji željeza, čime pomaže prenosu kiseonika do tkiva, piše "Heltlajn".

Jedna srednja mandarina (88 g) pokriva i oko 8% dnevnih potreba za vlaknima. Vlakna hrane korisne bakterije u crijevima, pomažu probavi i mogu smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja.

Zdravstvene koristi mandarina

Kao i većina citrusa, mandarine su prepune vitamina, vlakana i biljnih spojeva korisnih za organizam.

Redovnom konzumacijom možete ostvariti brojne dobrobiti.

Osim toga, lako se nose kao užina te su odličan dodatak smutijima, salatama ili desertima od želea.

Bogate antioksidansima

Mandarine su izvrstan izvor flavonoida – biljnih spojeva sa snažnim antioksidativnim djelovanjem. Antioksidansi pomažu u zaštiti organizma od oksidativnog stresa koji može pridonijeti starenju i razvoju bolesti poput raka i srčanih oboljenja.

sud bih ilu

Durakoviću tri i po godine zatvora za zločine na području Čajniča

Flavonoidi mogu djelovati i tako da potiskuju gene koji potiču rast tumorskih stanica te neutrališu materije koje pospješuju razvoj raka.

Ipak, potrebno je još istraživanja na ljudima kako bi se utvrdilo kolika količina citrusnog voća daje te efekte.

Jačaju imunološki sistem

Zahvaljujući visokom udjelu vitamina C, mandarine mogu pridonijeti jačanju imuniteta.

Vitamin C potiče djelovanje imunoloških stanica u borbi protiv oksidativnih oštećenja i pomaže uništavanju štetnih mikroorganizama.

Takođe doprinosi zdravlju kože i tkiva, a pokazano je da suplementacija većim dozama vitamina C može ubrzati zacjeljivanje rana u određenim slučajevima.

Poboljšavaju zdravlje crijeva

Vlakna su ključna za zdravu probavu i postoje u dva oblika – topiva i netopiva.

Citrusi, uključujući mandarine, bogati su topivim vlaknima koja u crijevima stvaraju gel, privlače vodu i omekšavaju stolicu, što olakšava pražnjenje.

Instagram

Instagram mijenja pravila igre: Stiže nova opcija koja će oduševiti korisnike

Mandarine sadrže i netopiva vlakna, kojih ima više nego u mnogim drugim vrstama voća.

Ona prolaze kroz crijeva nepromijenjena i doprinose redovnoj stolici. Obje vrste vlakana povezane su sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti i mogu pomoći u regulaciji tjelesne težine.

Mogu smanjiti rizik od bubrežnog kamenca

Velika studija pokazala je da prehrana bogata citrusnim voćem, poput mandarina, može smanjiti rizik od stvaranja kristalizovanih minerala koji se izlučuju urinom i mogu izazvati jaku bol.

Nizak nivo citrata u urinu doprinosi stvaranju određenih vrsta kamenca, dok redovna konzumacija citrusa povećava nivo citrata i time smanjuje rizik. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ova povezanost potvrdila.

Kome se ne preporučuju mandarine

Mandarine, u većim količinama, nisu pogodne za osobe koje boluju od bolesti bubrega, jer njihov visok sadržaj kalijuma može opteretiti bubrege.

Недељко Ћорић

Ćorić od danas v.d. direktora IRB-a

Takođe mogu pogoršati GERB (gastroezofagealni refluks), žgaravicu i druge probavne tegobe zbog svoje kiselosti.

Pretjerana konzumacija može izazvati nadutost, gasove ili proljev zbog visokog udjela vlakana, a kiselina može oštetiti zubnu caklinu.

Posebno oprezne trebaju biti:

  • osobe s bubrežnim oboljenjima – visok kalijum može predstavljati problem ako bubrezi ne mogu efikasno izlučiti višak;
  • osobe koje pate od GERB-a ili refluksa kiseline – kiselost može izazvati ili pogoršati žgaravicu;
  • osobe s osjetljivom probavom – nagli unos velike količine vlakana može uzrokovati nadimanje, gasove, grčeve ili proljev;
  • osobe s problemima sa zubima – visoka kiselost može oštetiti zubnu caklinu i povećati rizik od karijesa;
  • osobe s određenim alergijama – oni koji imaju oralni alergijski sindrom mogu biti osjetljivi na citrusno voće.

Mandarine se, dakle, ne preporučuju osobama koje već imaju zdravstvene probleme s bubrezima ili želucem, odnosno oni bi se trebali konsultovati s ljekarom.

Obratite pažnju na konzervirane mandarine u sirupu, jer često sadrže dodani šećer, što umanjuje njihove prirodne nutritivne koristi.

Podijeli:

Large banner