Vrtoglave cijene voća i povrća na banjalučkoj tržnici

Najveću konkurenciju proizvodima naših povrtara predstavljaju proizvodi iz Turske i Albanije, dok se voće najviše uvozi iz Poljske, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Cijene povrća dostigle su vrhunac. Špinat rekordnih 10 maraka po kilogramu. Pasulj i do 20 maraka. Bijeli luk 10 maraka. Kupuje se manje, ali građani kupovinu ne odlažu.

Prodavci prepušteni na milost i nemilost dobavljača. Priznaju da cijene jesu veće u odnosu na prošlu godinu, ali da tezga na kraju radnog dana, bude prazna.

- Sada u ovo vrijeme, od Jovandana, odnosno malo i prije Božića, jako je poskupilo. Nisu bile takve cijene. Znači, skok cijena je bio abnormalan u odnosu na prošlu godinu - kaže prodavac Elza Čabrilo.

Po cijenama ni voće ne zaostaje. Za kilogram borovnica potrebno je izdvojiti 50 maraka. Ipak, oni koji prodaju vlastite proizvode, kažu – cijene ne formiraju lako. Trude se da ostanu realni i da ne izgube kupce.

- Ja se trudim da držim što niže može, da baš ne idem u minus. Tako da je jabuka kod mene od dvije marke do dvije i po - istakao je prodavac Novak Topić.

U odnosu na prošlu godinu u 2026. voće je skuplje u prosjeku za čak 68 odsto. Domaći voćari povećanje cijena pravdaju lošim vremenskim uslovima u prošloj godini.

- Imali smo jako lošu godinu koja je bila započeta sa niskim temperaturama u vreme cvetanja, što je dovelo do oštećenja uslovljena kasnim proljetnim mrazeva. Zatim smo imali godinu koja je bila sa dosta ekstrema - naglasio je Miljan Cvetković, profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača naglašavaju da je realno stanje da cijene svih namirnica budu u padu.

- Ono što je specifično, da kažemo kada govorimo o cijeni voća i povrća trenutno, je da je cijena generalno hrane u svijetu u padu, međutim cijena u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj, i dalje je, kao što sam rekao na početku, na visokom nivou - naglasio je Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača.

I dok su cijene svakodnevno sve veće, građani se prilagođavaju – kupuju manje, biraju pažljivije i češće se vraćaju domaćim proizvođačima. Pitanje bez odgovora je koliko dugo će kućni budžeti izdržati ovakav tempo poskupljenja.

(RTRS)