Amidžić za ATV: Proces usvajanja budžeta govori da je BiH opterećena uticajem sarajevske politike

"Očekujem da se usvoji i zakon koji podrazumijeva retroaktovnost od početka 2026. i da radnici imaju pravo da im se priznaju primanja po uvećanoj osnovici koja je za narednu godinu 690 KM", naglasio je Amidžić.

On je naveo da cijeli proces usvajanja budžeta govori da je BiH opterećena i uticajem sarajevske politike koja nikada nije prihvatila postojanje Republike Srpske.

"Možda je ovaj primjer procesa usvajanja budžeta najbolji pokazatelj kakva je zemlja BiH. Eto tako kako nam je išao proces da usvojimo budžet za institucije BiH, to najbolje pokazuje u kakvoj zemlji mi živimo. To je zemlja, koja je prije svega opterećena politikom i unutar BiH imate jasno podijeljenu granicu između Republike Srpske i FBiH", istakao je Amidžić.

On je istakao da je Republika Srpska prihvatila postojanje FBiH onako kako je to definisano Dejtonom, ali da FBiH nikad nije prihvatila postojanje BiH sa Republikom Srpskom.

Republika Srpska

Svim radnicima će biti isplaćena zaostala dugovanja za poreze i doprinose

"Zna se šta budžet BiH može da finansira, to sigurno nisu neki novi budžetski korisnici, njih ima 75, ali na insistiranje Denisa Bećirovića nastojalo se da u budžet institucija BiH se stave institucije kulture koje kao takve ne mogu biti korisnici sredstava i da se u budžet stavi BHRT. Mi jednostavno nismo imali zakonskog ni ustavnog osnova, na kraju krajeva, ni volje da plaćamo neke institucije kojima tu nije nije mjesto", rekao je Amidžić.

Ističe da mu je krivo, kao svakom normalnom čovjeku, to što su najveću cijenu platili radnici.

"Kroz to čekanje da se usvoji budžet oni su imali umanjena primanja. Na jedini način na koji smo mi to mogli da ispravimo unutar Ministarstva finansija i trezora sav višak u iznosu od 36 miliona KM sa pripadajućim porezima, mi smo usmjerili ka radnicima da se isplati jednokratna naknada od 1.000 KM", rekao je Amidžić.

On je istakao da se usvaja budžet koji je usvojen na Savjetu ministara početkom trećeg mjeseca, a nije usvojen početkom trećeg mjeseca zato što je na pamet palo Denisu Bećiroviću da u njega ubaci institucije kulture i BHRT.

"Znate kolike mi imamo obaveze prema BHRT-u, kao što imamo obaveze prema Rai 1 i Rai 2 ili prema nekoj televiziji u Makedoniji, nikakve", rekao je Amidžić.

Amidžić je rekao da za njega nisu prihvatljive namjere da se od BHRT-a pravi "državna televizija".

"Nema državne televizije, kao ni državnih institucija kulture. Takve institucije postoje u entitetima", izjavio je Amidžić.

PRISUSTVO OHR-A U BIH NEPOTREBNO

Amidžić smatra da prisustvo OHR-a u BiH nije potrebno, te da izabranim domaćim liderima treba prepustiti dogovor bez stranog i ikakvog drugog uplitanja.

Vi imate Mirka Šarovića koji kaže da OHR treba da ostane u Republici Srpskoj. On je kandidat SDS-a, a on je na crnoj listi radi OHR i on poziva da ostane OHR. I nama objašnjava da mi ne razumijemo procese", rekao je Amidžić.

On je istakao da je Šarović uspio pojasniti u kakvim odnosima se nalaze Šmit i Sarajevo i opozicija Republici Srpskoj.

"Najljepše im je rekla juče Sabina Ćudić u Predstavničkom domu da su ih molili da ne usvajaju budžet pred izbore. To je toliko neozbiljno. Bosić i Borenović se ne mogu nositi sa Sabinom Ćudić, a da se mogu nositi sa nekim ozbiljnijim. Moramo stvari realno kakao god ovo grubo zvučalo", rekao je Amidžić.

Amidžić, koji je generalni sekretar SNSD-a, rekao je da je velika uloga nelegalnog Kristijana Šmita u namjeri da Milorad Dodik bude uklonjen sa političke scene.

"Oni ne razumiju jedno – vi ne skidate na tom planu legitimno izabranog Dodika, već nastojite skinuti politiku ovdašnjeg srpskog naroda. Oni hoće da kažu da mogu nasilno da vladaju Srbima, ali to neće uspjeti ni na ovim iznuđenim predsjedničkim izborima u Srpskoj", poručio je Amidžić.

NOVA ADMINISTRACIJA SAD DONIJELA NOVI ODNOS PREMA BiH I SRPSKOJ

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara rekao je da je dolazak nove američke administracije donio novi odnos ove zemlje prema BiH i Republici Srpskoj, za razliku od prethodne, koja je bila na fonu OHR-a i priče da BiH podrazumijeva što manje Republike Srpske.

"Forsirali su tu agendu i kao rezultat toga uvodili sankcije. Kad je došao na red zakon o državnoj imovini morali smo pružiti otpor, koji je podrazumijevao donošenje zakona, koji je pokazao našu opredijeljenost da nećemo na to pristati", pojasnio je Amidžić.

On je dodao da su ukidanjem sankcija stvoreni uslovi da i Srpska povuče određene zakone donesene u Narodnoj skupštini.

"Cilj je bio da na taj način pokažemo da želimo da razgovaramo i da smo kredibilan partneru donošenju zajedničkih odluka", jasan je Amidžić.