Large banner

CIK izabrao "Smartmatik" – nije bio prvi izbor!

19.03.2026

19:14

Komentari:

0
ЦИК изабрано набављача скенера
Foto: Screenshot

„Smartmatik“ d.o.o. Sarajevo izabran je za najpovoljnijeg ponuđača za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, odlučeno je na sjednici Centralne izborne komisije BiH.

CIK planira da Smartmatiku dodijeli ugovor vrijedan 87 miliona maraka da isporuči opremu i obuči ljude za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija već na opštim izborima u oktobru ove godine. Rok za žalbe na odluku o izboru ponuđača je 10 dana. Članovi CIK-a očekuju žalbe i – imaju cijelu listu razloga za ta očekivanja.

"Smartmatik“ nije bio prvi izbor Komisije za javne nabavke, zaključuje se iz rasprave na sjednici CIK-a. Zapisnik tenderske komisije o izboru najboljeg ponuđača i ocjeni ponuda izmijenjen je nekoliko puta na zahtjev članova Centralne izborne komisije, potvrđeno je to na sjednici.

"Ne slažem se, ne sa onim što je uradilo Povjerenstvo, nego se ne slažem s onim što je uradilo Centralna izborna komisija. Naime, na kraju smo došli da je na kraju Komisija za nabavku imala nekoliko puta od strane Centralne izborne komisije naloge da mijenja zapisnike", kaže Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH

Svaki nalog koji je dat Komisiji dat je u pisanoj formi, kaže Vanja Bjelica-Prutina. To je valjda trebalo da bude opravdanje zahtjeva za promjenu zapisnika.

"Zaista vjerujem da smo mi sa naše strane, i ako je bilo nekih propusta, ja lično smatram da je bilo propusta od strane Komisije za javne nabavke", kaže Vanja Bjelica-Prutina, član Centralne izborne komisije BiH

„Planet Soft“ dostavio je obrazloženje o tome da 17 miliona maraka povoljnija ponuda nije neprirodno niska, kaže Rogić. Odluku CIK-a o izboru „Smartmatika“ smatra nezakonitom i zbog toga danas jedini nije glasao za nju.

Skandalozne okolnosti koje na svakom koraku prate uvođenje specifičnih izbornih tehnologija tako su još jednom raskrinkane i na javnoj sjednici CIK-a. Uvidio je i Ahmet Šantić da je javnost saznala previše detalja.

"Zbog važnosti same odluke i kompletnog materijala, mislio sam sam iskreno, zbog samog postupka da možda bi bilo najbolje da se što manje govori, evo kao što je bila nekakva praksa", rekao je Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije BiH

Ostatak izlaganja Šantića, međutim, otkrio je daleko više i daleko problematičnije detalje od onih o ponudama koje je iznio Rogić.

"Ako smo i nešto nezakonito uradili, evo da ne ponavljam ovo što su i kolege i koleginice rekle, imamo taj drugostepeni organ, što mi pravnici kažemo", rekao je Šantić.

Drugostepeni organ imaće pune ruke posla. Žalbe su na horizontu – znaju to svi članovi CIK-a, a potvrđuje i „Planet Soft“.

"Planet Soft još nije dobio pisanu Odluku CIK BiH s obrazloženjem, ali će iskoristiti sva pravna sredstva za utvrđivanje činjenica i istine u ovom postupku, uključujući pravo žalbe, ali i informisati javnost o nezakonitom postupanju CIK BiH", navode iz ove kompanije.

Odluke o zakonitosti postupanja CIK-a sigurno će dodatno ugroziti pokušaj da se biometrija i skeneri uvedu u izborni proces već na izborima u oktobru ove godine. Rokovi koji su obaveza budućeg dobavljača već su prekršeni, a ugovor još nije potpisan.

CIK trpi nezapamćen pritisak da se posao završi po svaku cijenu – bez neophodnih izmjena Izbornog zakona, s vrlo spornim postupkom javne nabavke i, kako sami članovi kažu, bez podrške institucija BiH.

"Ali je sigurno prioritet da idemo u rokovima koje smo već duboko pogazili i zagazili da pokušamo zaista, uz ovo sve što je rečeno, uz politiku koja nas ne podržava ni u čemu ovom. Ovo smo samo mi, ovaj sto ovdje, kolege i koleginice u Komisiji, naši vanjski saradnici i prijatelji iz međunarodne zajednice smo uspjeli da dođemo i do ove faze", rekao je Šantić.

Nevjerovatno je da članovi CIK-a požuruju proces za koji nemaju političku podršku u BiH, a potpuno legitimno pitanje ko onda požuruje CIK i forsira proces za koji nema političke podrške među domaćim političarima i čija je BiH zemlja ako se uvode promjene u primjeni demokratije ako ne uz saglasnost i podršku onih koji su već izabrani na izborima, te posljedično - zašto onda uopšte izlazimo na izbore.

"Pored velikog broja političkih aktera koji zahtijevaju uvođenje tih tehnologija, imamo političke aktere koji se ozbiljno opiru uopće da se takve tehnologije koriste. Međutim, novac je obezbijeđen kako je obezbijeđen. Mi smo dobili zeleno svjetlo na naše izvještaje o provedbi pilot projekata i studiji izvodljivosti i dobili smo zadatak da krenemo u realizaciju ovoga", kaže Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

Možda bi nekog člana državne izborne komisije u nekoj državi bilo sramota da učestvuje u projektu i procesu ovog nivoa i značaja u kojem nema političku podršku onih čije mandate su ovjeravali na izborima. Ali šta to u BiH bi prigovor savjesti i šta to uopšte bi država. Još jedna prepreka je prevaziđena silom ili silom prilika. Jedna od prepreka za završetak posla svakako su i brojne verzije prijedloga izmjena Izbornog zakona zaglavljene u parlamentarnoj proceduri za koje nedostaje politička podrška, a bez kojih nema uvođenja izbornih promjena. Ali, imajući u vidu skoro 20 dosadašnjih nasilnih izmjena Izbornog zakona BiH, nije ni to nekakva posebna prepreka.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner