Dejtonski mirovni sporazum ne poznaje pojam vršioca dužnosti visokog predstavnika

„Nema ih u Dejtonskom sporazumu. Pravnim fikcijama i političkim manipulacijama pokušalo se od tih kvazi pravnih tvorevina napraviti izvor autoriteta. To je, što se ozbiljnih pravnika tiče, apsolutno ništavno. Nikakvih nadležnosti nema“, rekao je Milko Grmuša, pravnik.

Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da ovo nije prvi put da OHR ima vršioca dužnosti visokog predstavnika. Na tom mjestu 2009. godine bio je Amerikanac Rafi Gregorijan, nakon što je Miroslav Lajčak podnio ostavku. Međutim, isto tako bitno je naglasiti da vršilac dužnosti nema nadležnosti predviđene Aneksom 10, stav je pravnika.

„Podsjećamo da je supervizor za Brčko, koji je imenovan za vršioca dužnosti od strane PIK-a, koji takođe nije prepoznat kao organ u Aneksu 10, niti utemeljenje nalazi u jednom instrumentu međunarodnog prava. On je formalni zamjenik visokog predstavnika i u teoriji bi on mogao da izvršava one nadležnosti koje na njega prenese visoki predstavnik, a koje bi trebale biti ograničene samo na nužne i potrebne, a nipošto one iz Ankesa 10“, navodi Damir Sakić, pravnik.

Ni Kristijan Šmit nije bio imenovan u skladu sa onim što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, odnosno nije ga potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a sada opet imamo situaciju da se u pitanje dovodi i legitimitet imenovanja njegovog nasljednika, kaže Savo Minić.

„Nama neko nameće tutora i nametne ga na način da to nije čak ni u skladu sa propisima koji su oni koji nameću izmislili. Sada ti koji nameću tutora ne mogu da se dogovore, pa onda nađu rezervnog i kažu evo biće on“, rekao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH očekuju da zemlje članice PIK-a do 14. jula usaglase stavove po pitanju imenovanja novog visokog predstavnika. Luiđi Soreka ističe da je Luis Krišok privremeno, a ne trajno rješenje. Isto tako, kaže ni OHR nije predviđen kao trajna kategorija i treba da se ide u pravcu njenog gašenja.