Hrvatima cilj posebna izborna jedinica, Bošnjacima se to ne sviđa

Sprovođenje te ideje u djelo za Elmedina Konakovića značilo bi raspad BiH. Isto misli i Denis Bećirović.

"Političke snage koje se bore za demokratsku i evropsku Bosnu i Hercegovinu nikada neće dozvoliti formiranje monoetničkih izbornih jedinica. Našoj državi treba transformacija postojećeg modela ka inkluzivnoj, funkcionalnoj i na građanskim principima utemeljenoj demokratiji", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Stav predstavnika hrvatskog naroda jasan. Neprihvatljivo im je da nemaju dominantan uticaj pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

"Sve ono što će omogućiti da Hrvati potpuno suvereno biraju svog člana Predsjedništva i izaslanike u Domu naroda nije primarni hrvatski interes, već bosanskohercegovački interes, koji se preklapa sa interesima hrvatskog naroda i smatram da je krajnje vrijeme da i kod Bošnjaka dobijemo državnike, a ne lidere političkih partija koji se bave populizmom", naveo je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Nemamo ništa protiv toga da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH, sva tri konstitutivna naroda treba da imaju to pravo, stav je iz Republike Srpske.

"Nemam ništa protiv, ukoliko postoji bilo kakav konsenzus ili bilo kakva mogućnost dogovora da i Hrvati biraju svog člana. Ne pridajem tome nešto značaja", istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

Teško je u ovom trenutku govoriti o formiranju posebne izborne jedinice, ali svakako treba raditi da rješavanju problem a izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jer nije u redu da on bude izabran većinom glasova Bošnjaka, smatraju analitičari.

"M smo otišli u jednom pravcu kada je političko Sarajevo u pitanju da se jednom narodu nameću izabrani predstavnici. Samo je bojazan da se to desi i kada je srpski narod u pitanju, jer smo već imali prijedloge kako bi i to pitanje trebalo da se modelira. Neko uporno radi na provođenju strategije cjelovite BiH", rekao je analitičar Bojan Šolaja.

BiH mora da bude zajednica tri konstitutivna naroda, kako je previđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ne građanska država, čemu teže u političkom Sarajevu, dodaje Šolaja. U skladu s tim Srbima, Hrvatima i Bošnjacima treba da se omogući legitiman izbor političkih predstavnika.