Koliko vrijede pregledi u izbornoj trci?

11.10.2026 19:23

Komentari:

0
Друштвене мреже
Foto: Pixabay/geralt

Društvene mreže izgubile su na opštim izborima u BiH. Oni koji su bili najaktivniji na internetu nisu nužno osvojili i najviše glasova. Predizborna kampanja na društvenim mrežama ponudila je gotovo sve. Od političkih poruka do zabave i ličnih performansa.

Međutim, izborni rezultati pokazali su da popularnost na internetu nije isto što i podrška na biralištima.

"I tu je jako mali procenat ljudi koji će glasati za vas isključivo zato što su vas vidjeli na internetu. Prosto tu mora biti uticaj zajednice, razgovori, kako u kafani, u školi na fakultetu, na radnom mjestu itd. To su sve razne silnice i razni vektori koji opredjeljuju birača na kraju da se opredijeli za ovu ili onu partiju", rekao je Danijel Sinić, novinar.

Neki su kuvali i predstavljali se kao obični ljudi iz komšiluka. Bilo je tu i fudbala i jahanja, pa su političari pokazali da imaju talenta i van politike. Ipak, talenat za politiku bio je važniji, a titula fudbalera dana ne donosi i poslanički mandat.

dodik covic

Dodik i Čović u ponedjeljak u Banjaluci

"Politika nije performans, politika nije Tiktok, Instagram, politika nije društvena mreža, bavljenje politikom nije šou-biznis", rekao je Vladimir Vasić, sociolog.

Draško Stanivuković je tokom kampanje bio jedno od najprepoznatljivijih lica na društvenim mrežama. Snimci sa terena, neposredna obraćanja i sadržaji prilagođeni digitalnoj publici omogućavali su mu da stalno bude prisutan u javnosti. Uprkos tome Igor Dodik, koji nije bio tako glasan na društvenim mrežama osvojio je skoro 3 i po hiljade glasova više.

Srđan Amidžić nije političar mreža, ali jeste političar koji je mjesecima bio u centru tema koje biračima ne treba posebno objašnjavati, među ostalim: otvorio je novi granični prelaz u Gradišci i izdejstvovao povrat PDV-a na prvu nekretninu. Rezultat: više od 32 hiljade preferencijalnih glasova - najviše glasova u BiH, ne računajući inokosne funkcije.

Nebojša Vukanović godinama je prisutan u digitalnom prostoru kroz video-komentare, direktna obraćanja i oštre kritike političkih protivnika. Njegov način komunikacije oslanja se na neposrednost i poruke koje se lako dijele i komentarišu. Ipak, ni on nije krio nezadovoljstvo kada je u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH osvojio 98.978 glasova, dok je Marinko Božović dobio 145.624. Najveći broj glasova u toj trci osvojila je Željka Cvijanović, 60 hiljada glasova više nego Božović i Vukanović zajedno. Njena komunikacija nije se svodila na zabavne sadržaje i svakodnevne performanse. Preovladavali su političke poruke, stranačke aktivnosti i nastupi u javnosti - i to o temama koje nisu bile značajno drugačije u odnosu na one kojim se bavila i tokom prethodnog mandata.

Na prijevremenim izborima 2025. Branko Blanuša imao je 48 odsto glasova naspram Karanovih 50. Sada je imao oko 42 odsto, dok je Savo Minić osvojio 52. Razlika se povećala iako je Branko Blanuša - skoro nevidljiv u medijima, bio prisutan na mrežama i na terenu, te iako je Stanivuković, političar koji dobro poznaje pravila društvenih mreža, bar na svojim mrežama tokom izbora radio i za Blanušu.

"Marketingu političkom zapravo pribjegavaju mlađi političari, mlađi ljudi u politici. Naravno, to su neke najave možda nove realnosti u politici, ali svakako i dr. mreže koriste i ovi zreliji političari, ali oni čini mi se da fokus svoje predizborne kampanje svakako stavljaju na one tradicionalne narodne skupove", rekao je Vasić.

Viralnost može da donese pažnju, ali pažnja nije isto što i povjerenje. Ovi izbori nisu pokazali da društvene mreže nemaju značaj, već da njihov uticaj ima granice. Put od ekrana do birališta, ipak je, mnogo složeniji.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: