Kristijan Šmit odlazi, šta poslije?

"Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Kristijan Šmit donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u sprovođenju mira u Bosni i Hercegovini", navode iz OHR-a.

Niti je sprovodio mir, niti odlazi samoinicijativno, poruka je iz Republike Srpske.

"Kome taj kreten podnosi ostavku? On je otjeran. Rečeno je ne možeš više biti, ako budeš, imaćeš problema. On je jedna kukavica obična, koji čeka da mi budemo negdje u inostranstvu, a onda se krijući uvuče ovdje. Aj dođi danas, kada sam ja tu u Banjaluci", kaže Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Nametnuo je više od 20 odluka, kojima je po sopstvenom nahođenju mijenjao zakonodavstvo u BiH. OHR se u saopštenju na to osvrnuo kao na napredak u unapređenju institucija BiH.

"Osvrćući se na svoj mandat – drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika – istakao je da je ostvaren značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija BiH, navodi se u saopštenju OHR-a. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi BiH ostvarila svoje evro-atlantske aspiracije", kažu iz OHR-a.

Koji mandat? Pitaju u Srpskoj. U BiH je došao na prijedlog Angele Merkel, bez potvrde u Savjetu bezbjednosti UN-a.

"U formalnom smislu, on nije ni došao. Ključni dokument kada je on došao je bio njemački, u kome se kaže predlažemo Šmita da uđe u proceduru. Dokument koji njega prati govori da je on niko i ništa", kaže Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske.

Iako s formalnim statusom "niko i ništa", Kristijan Šmit, između ostalog, promijenio je Izborni zakon i Krivični zakon BiH. Ne bi bilo ni Šmita, ni bilo kojeg drugog visokog predstavnika da je Ustavni sud radio svoj posao, poručuje predsjednik Republike. U saopštenju OHR-a našla se i ta - najlicemjernija od svih rečenica.

"Njegove odluke nisu poništene nijednom sudskom odlukom. Šmit je naglasio da ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak na evro-atlantskom putu", rečeno je iz OHR-a.

Nije da Ustavni sud BiH nije upitan za odluke Kristijana Šmita.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH donijela je zaključak u kojem stoji da visoki predstavnik nema nadležnost da nameće odluke i zakone u BiH. Iz Ustavnog suda se još po tom pitanju nisu izjasnili, već danima nam ne odgovaraju kada i da li planiraju. Sa pitanjem na osnovu kojih ustavnih i pravnih osnova primjenjuju pravne akte koji nisu potvrđeni u Parlamentu BiH obratili su im se i SNSD-ovi poslanici.

"Ustavni sud BiH bi trebao, po zahtjevu koji je podnijela koleginica Vulić da ukine sve odluke koje su donesene od strane Kristijana Šmita, ali i Valentina Incka, kao ranijeg visokog predstavnika", rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.

OHR u saopštenju ide korak dalje u licemjerju.

"Period njegovog mandata obilježio je i razvoj domaćih pravosudnih institucija, pri čemu su sudovi odlučno djelovali u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države", kažu iz OHR-a.

Kristijan Šmit je, između ostalog, dopunio Krivični zakon BiH članom koji krivično tretira neposlušnost prema visokom predstavniku kako bi se lično, a preko pravosudnih institucija BiH, obračunao s izabranim predsjednikom Republike Srpske. Poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske tražili su ocjenu ustavnosti nametnutih izmjena Krivinog zakona BiH. Odgovor Ustavnog suda čekaju 6 mjeseci.

"Očekujem od Ustavnog suda BiH, posebno nakon odlaska Kristijana Šmita i nakon sutrašnje sjednice SB da taj pritisak koji postoji od Šmita, da omogući da hladne glave stavi van snage ovu odredbu Krivičnog zakona", rekao je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

"Ne postoji primjer da jedan čovjek ima mogućnost usvajanja zakona i na osnovu tih zakona se sudi predsjedniku Republike Srpske, a namjera Šmita je bila jasna, eliminacija Milorada Dodika iz političkog života", kaže Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH

Donio je Šmit i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH. Time je profit Centralne banke raspoređen na način da je na račun CIK-a otišlo oko 112,5 miliona maraka, koliko je navodno potrebno za uvođenje novih tehnologija u izborni proces BiH. Omogućio je sadašnjim članovima CIK-a BiH da ne podliježu uslovu odlaska u starosnu penziju.

"Pitanje koje će biti itekako aktuelno je nabavka novih tehnologija. Nigdje na bijelom svijetu 17 miliona ne može biti manje od šest. To samo može u Centralno izbornoj komisiji, koja je Šmitova izborna komisija. Ono što se u periodu iza nas dešavalo jeste teror i mučenje srpskog naroda, oduzimanje osnovnih ljudskih prava, a to ej pravo da budemo birani i kandidovani. SNSD-ova borba sa Šmitom tek predstoji i neka ne misli da će otići srećan, zadovoljan i pun naših para", kaže Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH.

Šmit je za svoja djela, tačnije nedjela primao mjesečnu platu u iznosu od 40.000 evra. Naših para.

"Oni treba da vrate pare, a Šmit krivično da odgovara. Oni treba da vrate pare sve koje su uzimali 30 godina, Ustavni sud, Sud i Tužilaštvo BiH. Otići će Šmit, ali ostaće oni. BiH će se raspasti", kaže Karan.

Dok Republika Srpska priprema pravni obračun s Kristijanom Šmitom, Šmit se zahvaljuje na gostoprimstvu.

Kristijan Šmit izrazio je iskrenu zahvalnost građanima Bosne i Hercegovine, od kojih je tokom svog mandata imao izuzetno "gostoprimstvo, toplinu i podršku".

Šmitovim djelovanjem nisu zadovoljni ni u Federaciji BiH. Priznaju to tek sada kada odlazi. Do sada su ga prizivali u pomoć za sve. Sada panično dozivaju PIK, sa zahtjevom da što prije predloži novog visokog predstavnika, jer kažu bez njega BiH ne može funkcionisati. U isto vrijeme, zagovaraju evropski put BiH. Ne može i jedno i drugo.