Odlazak stranih sudija i zakon o Ustavnom sudu BiH - uslov za imenovanje sudija iz Srpske

BiH ne može funkcionisati s bonskim ovlašćenjima, koja nisu dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.Visoki predstavnici ne mogu da nameću zakone, smjenjuju izabrane predstavnike i upravljaju mimo Ustava, napisao je Milorad Dodik na Iksu.

Izjavio je da Ustavni sud BiH ne zaslužuje da u njemu sjede Srbi zato što je to antiustavni sud i mjesto srpske inkvizicije.

Dodik je naveo da bi Narodna skupština Republike Srpske mogla da izabere sudije u Ustavni sud BiH kada iz tog suda odu stranci.

Odlazak stranih sudija i donošenje Zakona o Ustavnom sudu BiH – dva su uslova koja moraju biti ispunjena kako bi Narodna skupština Republike Srpske imenovala sudije u ovoj pravosudnoj instituciji. Do tada će dvije stolice u Ustavnom sudu ostati upražnjene, jasna je poruka iz Srpske.

"Mi smo jedini Ustavni su i jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Ustavnom sudu. Naš Ustavni sud funkcioniše na osnovu Pravilnika, odnosno pravila koje su uspostavile same sudije", kaže Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Sudiji Miodragu Simoviću mandat je istekao 2022. godine, dok je Zlatko Knežević otišao u prijevremenu penziju u januaru 2024. godine, tako da više od dvije godine u Ustavnom sudu BiH nema nijednog sudije iz Republike Srpske. I dok su bili tamo, uglavnom su preglasavani u predmetima koji su se ticali nadležnosti entiteta, nacionalnih simbola i praznika.

"To je sud, koji je političkim odlukama, koje je donosio, a ne pravnim, narušavao i pokušao da naruši sve ono kako funkcioniše Republika Srpska. Naš stav je jasan, da se ide u pravcu novog Zakona o Ustavnom sudu, da kao takav nema strance", rekao je Mladen Ilić, član Odbora za ustavna pitanja NSRS.

"Ustavni sud BiH je u krnjem sastavu. On nije u ustavnom sastavu i sve njegove odluke su izuzetno upitne. Njemu legitimitet uzima troje stranih sudija koji i nakon 30 godina sjede u Ustavnom sudu BiH. Zar nije već sazrelo vrijeme da svi relikti stranog intervencionizma odu, a to su i sudije stranci u ustavnom sudu BiH", kaže Marko Romić, asistent na Pravnom fakultetu UNIBL.

U Ustavnom sudu ne misle tako, ali ipak priznaju i oni da ta institucija bez sudija iz Republike Srpske teško funkcioniše. Nedavno su priznali da su pred kolapsom, zatrpani desetinama hiljada predmeta, bez mogućnosti zasjedanja Velikog vijeća, koje je predviđeno za rješavanje apelacija, a Ustavom je predviđeno da u njemu učestvuju samo domaće sudije i da je obavezno prisustvo najmanje njih petoro.

"Tako da će moja poruka biti, javnosti, ali i nadležnima u jednom i drugom entitetu – izaberite nedostajuće sudije i izaberite ih na vrijeme. Nemojte da bilo ko dovodi u sumnju ustavnost, legalitet i legitimitet Ustavnog suda“, rekao je Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH.

Već odavno se sve navedeno dovodi u pitanje. Ustavi sud mjesto je srpske inkvizicije i kao takav ne zaslužuje da u njemu sjede Srbi. Nekada smo bili naivni i birali sudije iz Republike Srpske, pa se ispostavilo da oni tamo ne mogu ništa da urade, poruka je Milorada Dodika.

"Ranije to i nije bilo tako, do 2011., 2012. godine, gdje su sudije bile koliko-toliko objektivne. Kasnije se vidi da sve što ej bilo u funkciji stvaranja islamske države na ovom prostoru kako zamišlja SDA i Sarajevo, onda su se stavili oni u funkciju, tako što su tri muslimana i dva stranca prekršili bezbroj puta Ustav“, kaže Dodik.

Ustav BiH predviđa da Ustavni sud ima devet sudija. Dvoje iz Republike Srpske, četvoro iz Federacije i troje stranih sudija. Za sada su samo stranci sigurni, jer ni federalni Parlament nije imenovao dvoje sudija, koji treba da zamijene Mirsada Ćemala i Valeriju Galić, zbog odlaska u penziju.

Taj posao, očigledno, neće biti završen u ovoj mandatu, što dodatno komplikuje situaciju i dovodi u pitanje ustavnost odluka koje donosi krnji Ustavni sud BiH.