
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Postoje mjesta na koja ljudi odlaze da bi nešto vidjeli, ali postoje i ona na koja se putuje sa sasvim drugačijom namjerom. U manastir Ostrog mnogi dolaze noseći molitvu, brigu, strah, bolest u porodici ili neku odluku sa kojom više ne znaju šta da rade.
Neko stiže automobilom ili autobusom, neko posljednji dio puta prelazi pješke, a postoje hodočasnici koji do Ostroga hodaju desetinama, pa čak i stotinama kilometara. Cilj im je isti - da se poklone moštima Svetog Vasilija Ostroškog i pomole u jednoj od najvećih pravoslavnih svetinja ovog djela Balkana.
I zato se među vjernicima često može čuti savjet koji ne treba shvatiti kao magijski ritual - ono što vas muči donesite u molitvi Svetom Vasiliju, a iz manastira nemojte otići noseći isti teret na isti način.
Manastir se nalazi visoko u Ostroškoj gredi, između Nikšića i Podgorice, a čine ga Donji i Gornji manastir.
Najprepoznatljiviji je Gornji Ostrog, smješten uz gotovo vertikalnu stijenu. Upravo tamo nalazi se mala crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u kojoj počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.

Društvo
Olujno nevrijeme paralisalo Banjaluku: Snažan vjetar i grmljavina zatekli građane
Sveti Vasilije živio je u 17. vijeku, a posljednje godine života proveo je u Ostrogu. Njegov kult vekovima okuplja vjernike, a pred njegovim moštima mole se ljudi koji dolaze iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva svijeta.
Za nekoga ko prvi put odlazi u Ostrog upravo je to često najveća nedoumica.
Ne postoji posebna formula koju morate da izgovorite da bi vaša molitva bila "ispravna". Kada dođete na red da pristupite moštima, najvažniji su poštovanje svetinje i iskrena molitva.
Vjernici se prekrste, poklone i cjelivaju kivot sa moštima Svetog Vasilija. Pošto naročito u vrijeme praznika može biti mnogo ljudi, pred kivotom se ne ostaje dugo.
Zato ono što želite da kažete Svetom Vasiliju ne mora da bude dugačko.
Možete se moliti za zdravlje, svoju porodicu, djecu, mir, oproštaj, snagu da izdržite težak period ili za nekoga ko vam je posebno potreban molitve.
A možete jednostavno u sebi izgovoriti ono zbog čega ste došli.
Oko Ostroga postoje brojni narodni običaji i priče koje se prenose generacijama, pa se ponekad stvara utisak da poseta svetinji podrazumijeva čitav niz pravila.
Suština pravoslavnog hodočašća ipak nije u ritualu koji će čoveku garantovati da će mu se želja ostvariti.
Odlazak Svetom Vasiliju je prije svega odlazak na molitvu.
Vjernik može da prisustvuje bogosluženju, zapali svijeću, ostavi imena svojih bližnjih za molitveno pominjanje i pokloni se svetitelju.
Ako želi da se ispovijedi ili pričesti, za to je potrebna odgovarajuća duhovna priprema, pa je najbolje prethodno razgovarati sa svojim sveštenikom.
Možda je najčešća slika Ostroga ona u kojoj čovjek dolazi kada više ne zna kuda će.
Ali hodočašće ne mora da počne nesrećom.
Ljudi dolaze i da zahvale, da se pomole za porodicu dok je sve dobro, da obilježe važan trenutak u životu ili jednostavno zato što osjećaju potrebu da provedu vrijeme u molitvi.
Upravo to menja i značenje rečenice da pred Svetim Vasilijem treba "ostaviti teret".
Ne znači da će problem nestati čim izađete iz manastira. Bolest neće automatski prestati, dug neće biti izbrisan, niti će teška životna odluka biti donijeta umjesto vas.
Za vjernika, smisao je drugačiji - da ono što ne može sam da nosi povjeri Bogu i u molitvi zatraži snagu da prođe kroz ono što ga čeka.
Koliko je Ostrog duboko ukorijenjen u život pravoslavnih vjernika možda najbolje pokazuje prizor uoči 12. maja, praznika Svetog Vasilija Ostroškog.
Tada prema manastiru kreću čitave grupe hodočasnika. Neki pješače nekoliko desetina kilometara, drugi prelaze i više od stotinu. Pred Gornjim manastirom formiraju se duge kolone ljudi koji čekaju da se poklone svetitelju.
Ali za odlazak u Ostrog nije potreban praznik.

Svijet
UNESKO upozorio na rast broja napada na škole
Svetinja je mjesto molitve tokom čitave godine, a mnogima čak više odgovara da dođu van najvećih prazničnih gužvi, kada mogu mirnije da provedu vrijeme u manastiru.
Priče o pomoći i čudima Svetog Vasilija prenose se generacijama i dio su snažne vjere koju narod vezuje za Ostroškog Čudotvorca.
Ali odlazak u manastir ne treba predstavljati kao zamjenu za ljekara, terapiju ili rješavanje konkretnog životnog problema.
Ono što čovek iz Ostroga može da ponese jeste nešto drugo - molitva, utjeha, nada i osjećaj da ono što ga pritiska više ne nosi potpuno sam.
Možda zato mnogi ljudi koji su jednom otišli Svetom Vasiliju ponovo dolaze.
Ne uvijek da traže nešto novo.
Neki se vraćaju samo da kažu - hvala.
Zvanični izvori manastira potvrđuju i da se pred moštima Svetog Vasilija u crkvi Vavedenja vjernici poklanjaju i cjelivaju ih, kao i da u vreme velikih praznika kolone poklonika mogu trajati tokom čitavog dana i noći.
(Ona.rs/ Ostrog Monastery)
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Društvo
50 min
0
Društvo
3 h
0
Društvo
7 h
0
Društvo
9 h
0Najnovije
Najčitanije
16
50
16
47
16
35
16
26
16
25
Trenutno na programu