Mara iz Šamca "plete" uspjeh: Njene korpe stigle do Amerike i Kine

Prvu korpu je napravila sa samo sedam godina, a danas izrađuje dekorativne predmete po želji svojih kupaca, dječije sobe, korpe, igračke, stolove, stolice.

Pupčevićeva je u izjavi Srni istakla da korparstvo u Posavini neće izumrijeti, jer ona ima posla od jutra do mraka, a njeni proizvodi su sve više traženi.

"Koferi, kolica za lutke i korpa u obliku jabuke su najtraženiji proizvodi, ali svaki je jedinstven. Svoje proizvode šaljem širom Evrope, čak i u Kinu", priča Mara za Srnu.

Kupila je i pet dunuma zemljišta blizu kuće i od ove godine će početi da sama proizvodi šibu, skida je, kuva, guli i na kraju plete, jer je prije kupovala i pravila ukrasne predmete.

U izradi unikatnih korparskih predmeta pronašla je način da se kreativno izrazi i ostvari određen prihod, istovremeno čuvajući stari zanat od zaborava.

Hronika

Saobraćajna nezgoda u Sarajevu: Dvije osobe povrijeđene

Ispričala je da joj je rad kućice od šibe u početku bio najzahtjevniji proizvod koji je radila čak osam sati.

"Ovo je prezahtjevan zanat, teško je, ali volim ovo da radim", istakla je Pupčevićeva i dodala da je zadovoljna i prihodom koji ostvaruje.

Korprastvo je zanat koji se u porodici Mare Pupčević čuva već tri generacije i prenosi s koljeno na koljeno.

Mara je bila najmlađi korpar u kraju, završila je medicinsku školu i radila u Njemačkoj, ali se vratila u rodni kraj i nastavila porodičnu tradiciju. Čak je pokrenula i vlastiti posao.

Preplitanje vrbovog pruća nije nimalo lak posao, ali kada se radi s ljubavlju, kaže Mara, donosi mnogo radosti i zadovoljstva.

"Korparstvo je težak zanat. Da bi se došlo do sirovine treba puno posla, prvo obraditi zemlju, pa pristupiti sadnji, primjenjivati agrotehničke mjere, okopavati, na kraju kositi, a onda obrađivati sirovinu", rekla je Pupčevićeva i naglasila da je najvažnije da zemljište na kome se vrba gaji bude bez korova.

Mladima je savjetovala da imaju svoj cilj i da samo radom mogu ostvariti svoje snove.